Softver je dobar toliko koliko se stvarno koristi

Softveraši moraju paziti ne samo na formalno ispunjavanje uvjeta iz ugovora već i s budućim korisnicima provjeravati u kojoj su mjeri ispunjena njihova očekivanja od projekta, kaže Amera Zulić Vrabec, predsjednica Uprave Info Opusa.

Svaka moderna kompanija u Hrvatskoj danas ili uvodi ili razmišlja o uvođenju poslovnog softvera kojim bi se poboljšala učinkovitost, ostvario brži obrtaj financijskih sredstava ili se što bolje povezalo s informacijskim sustavima poslovnih partnera ili kupaca. Proizvođači poslovnih softvera u Hrvatskoj imaju puno ruke posla, a Amera Zulić Vrabec, predsjednica Uprave Info Opusa, proizvođača softvera za trgovački, proizvodni i financijski sektor, o tom poslu zna sve od programiranja, vođenja projekata do nadzora projekata i razvoja specifičnih softvera.

• Kad se kompanije odlučuju uvesti poslovni softver, od proizvođača mogu izabrati projekt koji kreće od gotovog rješenja ili im se, ako je riječ o specifičnim djelatnostima, nudi projekt koji se radi ispočetka. U prvom slučaju potrebna je analiza, izrađuje se projektni zadatak, a projektna dokumentacija treba imati informacije o tome kako bi taj softver trebao izgledati u budućnosti s aspekta funkcionalnosti, kako će se postaviti arhitektura sustava i kako će izgledati sučelje. Kad se radi custom development, odnosno razvoj proizvoda ispočetka, za korisnike se napravi pilot koji na malom skupu funkcionalnosti pokazuje kako će proizvod izgledati kada bude gotov. To je kvalitetan pristup i često riješi većinu dilema – ističe predsjednica Uprave Info Opusa.

Budući da joj je zadatak nadzirati projekte, napominje da je u tom poslu jako važno paziti ne samo na formalno ispunjavanje uvjeta iz ugovora već i u razgovoru sa suradnicima i budućim korisnicima provjeravati u kojoj su mjeri u stvarnosti ispunjena očekivanja projekta.

• Softver je dobar ako se primjenjuje, a samo zadovoljavanje forme da je nešto napravljeno ne mora značiti da je posao dobro obavljen – ističe Zulić Vrabec.

U kompanijama koje se često odlučuju na informatizaciju najčešće je riječ o odjelima koji komuniciraju s partnerima i klijentima izvan kompanije, a prema njezinim riječima, projekt traje od najmanje tri do najviše devet mjeseci, dok uvođenje novog softvera ovisi o veličini tvrtke i njenoj kompleksnosti.

• Teško se posao može napraviti za tri mjeseca, što pokazuje i primjer nekih naših stalnih korisnika kod kojih se radi nadogradnja informatičkog sustava, a što se ne može napraviti za tri mjeseca. U informatičkom svijetu treba uložiti jako mnogo energije i znanja u osmišljavanje funkcionalnog softvera, a trebate računati da ćete ga ubrzo morati ponovno mijenjati i nadogradivati ovisno o rastu kompanije, uvođenju nekih novih servisa, zapošljavanju novih ljudi ili zbog prelaska na nove tehnologije – naglašava Zulić Vrabec.

Amera Zulić Vrabec u svojoj se karijeri bavila razvojem softvera, vođenjem i nadzorom projekata u trima informatičkim tvrtkama u kojima je, kaže, imala sreću raditi s kolegama koji su joj bili dobri učitelji i čija je znanja i iskustvo primijenila u vlastitome profesionalnom razvoju. Među njima su poznati hrvatski informatički stručnjaci.

• Ljudi od kojih sam učila i danas su veliki stručnjaci u svom poslu, a bilo bi mi vrlo teško bilo koga od njih posebno izdvojiti – istaknula je predsjednica Uprave Info Opusa.