Tko se pravi englez

Za prava prijenosa iz Pekinga MOO će ubrati 1,7 milijardi dolara, a u Ateni je prije četiri godine ulov iznosio 1,5 milijardi USD.

Predstojeće Olimpijske igre u Pekingu bit će prava blagodat za medije, ne samo u zemlji domaćinu. Prava TV prijenosa donijet će Međunarodnom olimpijskom odboru, kako se procjenjuje, 1,7 milijardi dolara (prema 1,5 milijardi USD u Ateni prije četiri godine).

Američka (pred)izborna predsjednička kampanja, koja je u punom zamahu, također donosi rekordnu potrošnju na oglase, najviše na redovitu i kabelsku televiziju. Analitičari Wall Streta procjenjili su da bi televizijske kuće mogle ubrati tri milijarde USD u ovogodišnjem izbornom ciklusu, prema 1,6 milijardi dolara prije dvije godine i 900 milijuna 2004. I uz osjetan pad vrijednosti ‘zelembaća’ to predstavlja znatan rast.

Na internet bi u ovoj godini moglo otpasti osam posto globalne oglasičke potrošnje, procjenjuje analitička kuća ZenithOptimedia sa sjedištem u Londonu. Prvi put će, vjerojatno, web preteći radio, kojemu stručnjaci predviđaju 7,9 posto globalne oglasičke torte. Internetsko oglašavanje raste šest puta brže nego u tradicionalnim medijima i u 2009. moglo bi prigrabiti više od 10 posto potrošnje na reklame u 11 zemalja, uključujući Norvešku, Švedsku i Britaniju. Tvrđava Forrester Research očekuje da će europske tvrtke potrošiti 18 posto svoga medijskog budžeta na internetski marketing 2012.

Unatoč padu naklada novina i magazina u većini zapadnih zemalja, prognoze za tisak nisu posve tumbne. PricewaterhouseCoopers drži da će prihod novina na području Azije-Pacifika, uključujući oglašavanje i prodaju putem preplate, porasti na 53,5 milijardi dolara 2011., prema 45,2 milijarde USD 2006., što bi značilo prosječan godišnji rast od 3,4 posto. Izdavači magazina u Latinskoj Americi također su dobro raspoloženi: njihovo bi tržište trebalo rasti šest posto na godinu i dostići 4,2 milijarde USD 2011., prema 3,1 milijardu USD 2005.

Može se očekivati eksplozija blogova. Više od 90 posto markeških odjela kompanija pokrenut će u ovoj godini kampanju ‘društvenog medija’, kao što je blog, prognozira Lewis PR, globalna agencija sa sjedištem u SAD-u. U idućoj godini dvije trećine tvrtki odvojite će do 25 posto svojih budžeta na internetske društvene medije.

Blogovi su jeftini, a ako su zanimljivi, čitat će ih mnogi. Ne mogu zamijeniti druge oblike marketinga, ali su vrijedni investicije. Treba li i tvrtke imati vlastiti blog preko kojeg će komunicirati s poslovnim partnerima i kupcima? Odgovor koji daje New York Times je potvrđan, pri čemu list smatra da je to posebno pogodan način komunikacije za malu i srednju prirodu. Kao čelnik svoje tvrtke, vi ste u idealnoj poziciji da vodite neformalne rasprave o aktualnim temama koje zaokupljaju vlasnike i poduzetnike malog biznisa. Vaša poduzetnička mudrost može inspirirati vaše kupce i klijente, a istovremeno povećati i vaš osobni i ugled vaše tvrtke, piše list.

Američko iskustvo je već potvrdilo tu ocjenu. Iako su (relativno) nova pojava, blogovi stječu sve veći utjecaj u svijetu biznisa. Stručnjaci vjeruju da će se taj trend nastaviti, pa tvrtke koje nemaju vlastiti blog moraju u najmanju ruku pratiti što se na drugim blogovima govori o njihovim proizvodima ili uslugama. A ako se odluče za pokretanje vlastitog bloga, rezultat neće biti samo širi uvid u poslovni svijet i uzbudljiv kontakt s klijentima, već i povećani prihodi. New York Times navodi 10 pravila kojih se pritom treba pridržavati.

1. Trebate točno odrediti što želite reći. Naučili ste mnoge lekcije, neke i na težak način. Govoreći o njima na blogu pokazat ćete koliko je komplicirano voditi mali biznis, povećati vlastitu vjerodostojnost i predstaviti svoju tvrtku u dobrom svjetlu.

2. Morate odlučiti hoće li vam blog služiti kao marketinški alat. Blogovi su jeftini, a ako su zanimljivi, čitat će ih mnogi. Oni ne mogu zamijeniti druge oblike marketinga, ali su u svakom slučaju vrijedni investicije.

3. Trebate utvrditi uređivačku politiku. Koliko često ćete se javljati, kojim će načinom govoriti, koje ćete sadržaje uključiti i kako će vaš blog izgledati.

4. U vašem blogu možete objavljivati podatke o trendovima u vašoj grani, zanimljive novosti, intervjue s liderima iz drugih grana, priloge o inovacijama u vašoj tvrtki i sve drugo što može biti zanimljivo vašim čitateljima.

5. Morate navesti druge da slijede vaše zamisli. To znači da trebate pisati o svojoj poslovoj taktici. Svako voli vrijedne, a besplatne informacije: onaj tko ih je spreman dati, bitno poboljšava svoj ugled i ugled svog biznisa.

6. Morate biti pouzdani. Zapamtite, napisano živi vječno.

7. Odlučite tko će sve pisati. Hoćete li to biti samo vi ili i neki drugi članovi vašega poslovnog tima. U tom drugom slučaju, možete držati tjedne uredničke sastanke.

8. Mudro birajte partnerske blogove. Na vašem blogu bit će linkovi za druge blogove i obratno. Tako će se kreirati unakrsni promet i povećati zanimanje za vaš blog. Uvijek treba voditi računa tko su vaši kupci i koji ih drugi blogovi mogu zanimati.

9. Naučite kako privući čitatelje. Uspjeh vašeg bloga ovisit će o broju čitatelja, a njihov će se broj povećavati ako ih zainteresirate da se ponovno uključuju. Malo humora nikad nije na odmet.

10. Doznajte što zanima vaše čitatelje. Najvažnije je u toj vrsti blogova da svoje znanje i zamisli podijelite s drugima. Napravite to dobro, pa će se čitatelj stalno vraćati.

Tim nesumnjivo dobrim pravilima kolega iz The New York Timesa trebalo bi, međutim, dodati još jedno i to posebno važno. Ono bi moglo glasiti ovako: Ako želite sami praviti blog u skladu s tim pravilima, nađite nekog tko će umjesto vas voditi tvrtku. Jedno i drugo bi za svakog čovjeka bilo previše. Druga je mogućnost da nadjete profesionalca koji će raditi vaš blog. Naravno, ako računica pokaže da vam se to isplati.

U razvijenim zemljama, s izuzetkom SAD-a i Njemačke, veću zaradu donosi prodaja naklade nego oglasi.

Tržišta u razvoju kao što su Rusija, Kina, Brazil i Ukrajina, pokazuju postojan snažan rast prihoda od oglašavanja – često s dvoznamenkastim stopama – navodi se u 13. izdanju izvještaja o trendovima što ga je objavila Međunarodna udruga periodičnog tiska (FIPP). Istodobno su magazini u razvijenim zemljama pokazali malen ako uopće ikakav rast 2006. Posvuda u svijetu izdavači magazina usredotočeni su na dramatičan rast internetskog oglašavanja i razmišljaju kako će dio toga rastućeg prihoda preusmjeriti na svoje tiskovne brendove. Izdavači u sve većoj mjeri razvijaju digitalne usluge, videći u novim platformama priliku za proširenje vlastitih izvora prihoda te nastojeći ojačati tiskane medije i povećati broj korisnika (čitatelja). U većini zemalja s razvijenom industrijom potrošačkih magazina, kao što su Zapadna Europa i Japan, izdavači više zaraduju od prodaje primjeraka nego od oglašavanja, iako to ne vrijedi za dva najveća magazinska tržišta – SAD i Njemačku. Kanada također ostvaruje većinu prihoda od oglašavanja.

Tehnologija će omogućiti da se radio sluša na isti način na koji se danas posuđuju filmovi kod nekih televizijskih kabelskih operatera.

Savršena prošlost, kad se obitelj uvečer okupljala oko velike drvene kutije sa zlatnim tipkama i zvučnikom pokrivenim tekstilom, više se nikad neće ponoviti. Da bi se slušale vijesti ili glazba, više nije potrebna ni antena, ni poseban radioaparat. Sada sve može biti i sve jest radio: i mobilni telefoni i satovi-budilice i MP3 svirači… Što nosi budućnost?

Kakav će biti radio u svijetu digitalne tehnologije? Odgovor koji su ovih dana dali britanski stručnjaci, u anketi u povodu jubileja legendarnog BBC-ja, iznenađuje dvosmislenošću. Razvoj će biti toliko brz i otvorit će toliko novih mogućnosti da će ugroziti i ekonomski opstanak radiopostaja. O kojim je i kakvim promjenama riječ? Tehnologija će omogućiti da se radio sluša na isti način na koji se danas posuđuju filmovi kod nekih televizijskih kabelskih operatera. Slušatelju će biti važno samo što je sve na programu, a ne i u koje se vrijeme emitira. Ono što želi, on će moći slušati kad njemu odgovara. Ako zazvoni telefon, moći će pritisknuti tipku hold i zaustaviti program, a ako želi i vratiti emisiju na početak. Mali aparat u ruci pružat će slušatelju veliku moć da bira emisije, vrijeme i način slušanja. Odjednom, na prekide, pa i da ponavlja dijelove koji mu se sviđaju.

Među britanskim stručnjacima za radio našlo se i onih koji već žale za starim, dobrim vremenima. – Nadam se – rekao je jedan od njih u anketi BBC-ja – da će za desetak godina ljudi ponovno otkriti čar čekanja neke emisije i planiranja svog dana tako da se bude slobodan kad je ona na programu. Radiopostaja kojoj to podje za rukom, moći će se zaista smatrati uspješnom.

Pitanje uspješnosti, točnije slušanja, ono je što brine ljude koji vode radiopostaje. Kad iz pune košare emisija slušatelji mogu uzimati što žele i kad žele, bit će vrlo teško točno mjeriti slušanost. To znači da će potencijalni oglasači i sponzori ostati bez jasnog putokaza koliko im vrijede radijske minute i sekunde. A u mraku se teško potpisuju čekovi i vrimani.

• Kako opravdati milijune funti koje se troše na pojedine programe BBC-ja? I kako da komercijalne postaje prodaju reklame kad je slušanost toliko rasuta – pita se jedan od najpoznatijih britanskih DJ-a Mark Goodier.

Anketu o budućnosti radija proveo je državni BBC News, ali njeni će zaključci nesumnjivo mnogo više zaboraviti komercijalne postaje.

Publicis Hrvatska postaje prva komunikacijska agencija u Publicis grupi u regiji koja sve mreže agencija združuje pod istim krovom. Radi daljnje sinergije u medijskom servisu sukladno planiranom proširenju Publicis grupe i nastavno na globalnu strategiju osnovana je Publicis Group Media (PGM) – krova medijska kompanija Grupe koja obuhvaća medijske agencije ZenithOptimedia i Starcom Mediaju Vest. Srhva PGM-ova etabliranja jest maksimalna ušteta klijenata obiju agencija daljnjim uvođenjem i razvojem specijaliziranih medijskih alata te snažnog istraživačkog tima. ZenithOptimedia je jedna od najvećih svjetskih medijskih grupacija, u stopostotnom je vlasništvu Publicis grupe. Naših 175 ureda u 69 zemalja svijeta jamstvo su najviše razine servisa gdje god ga klijenti zahtijevaju. ZenithOptimedia nudi širok spektar usluga i servisa, od razvoja komunikacijskih strategija, medijskog planiranja, pregovaranja, konzaltinga i zakupa, ali i koordinirane kampanje na razini pojedinih zemalja i regija, povezujući se s klijentima na najbolji način. Servis je podržan najnovijim istraživanjima, alatima i sustavima. SMVG je jedna od najvećih i najnagradivanijih organizacija u svjetskoj medijsko-komunikacijskoj industriji. U stopostotnom vlasništvu Publicis grupe posluje u 67 zemalja svijeta u ukupno 110 ureda. Usluge koje nudi SMG obuhvaćaju cjeloviti komunikacijski servis uključujući medijski menadžment, internet i ‘digital response’ medije te ‘entertainment’ marketing.

Internetna izdanja mogla bi pomoći novinskim redakcijama da ponovno postanu vodeći izvor informacija. U sljedećih pet godina, pokazuje najnovije međunarodno istraživanje, više će ljudi saznati nove vijesti preko računalnih nego preko televizijskih ekranova. To je nova, velika prilika za novine da vrate izgubljene pozicije. Uvjet je da povežu online izdanja sa svojom tradicionalnom ponudom, kažu istraživačke kuće Harris Interactive i International Media Consulting Groupa.

Autori istraživanja anketirali su 8.749 čitatelja u sedam zemalja – Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Španjolskoj, Australiji i Americi – u kojima je bez iznimke televizija informativni medij broj jedan. Novine se najbolje drže u Španjolskoj, gdje ih na prvo mjesto stavlja 28 posto anketiranih, prema 29 posto koji su se odlučili za televiziju. Zašto budućnost pripada internetu? Zato što ljudi više nemaju vremena da na miru, uz kavu, pročitaju svoj dnevnik i na kraju još, možda, riješe i križaljku. Online izdanja otvaraju se bilo gdje, pa i na poslu. Dva od pet čitatelja, u svih sedam zemalja, kažu da je jednostavniji pristup vijestima glavni razlog zbog kojeg čitaju internet umjesto tiskanih izdanja.

Online izdanja ne bi se smjela ni po čemu razlikovati od tiskanih, kažu autori istraživanja. Pritom tri četvrtine anketiranih naglašava važnost novina, koje objašnjavaju važne globalne teme, ali istovremeno osiguravaju domaće i lokalne informacije, kao i one korisne u svakodnevnom životu. Posebno se naglašava njihova uloga psa čuvara od svih mogućih zloupotreba. ‘Čitatelji ne očekuju da novine mijenjaju svijet, ali traže da im one pomognu kako bi ga bolje razumjeli…’, kaže jedan od istraživača.

Rezultati ankete pokazuju da novine moraju znatno popraviti svoj tradicionalni tiskani proizvod i to tako da osiguraju veću objektivnost, više kvalitetnih reportaža i dubinskih analiza, više informacija koje se izravno odnose na život čitatelja, bolji vizualni dizajn i znatno kvalitetniji, autorski način pisanja.

Za naše izdavače i urednike posebno je važno i koliko ljudi u zemljama razvijenog Zapada vjeruju svojim novinama. Na prvom je mjestu njemački tisak, kojem vjeruje 67 od svakih sto Nijemaca, a na posljednjem britanski, kojemu ne vjeruje svaki drugi Britanac. Domovina tabloidna uništila je povjerenje u tisak, što znači da polovina britanske populacije vjeruje da joj se umjesto informacija o svijetu u kojem živi, nude neistine. Hrvatske ankete pokazuju da ljudi najviše vjeruju Crkvi i vojsci, dok su novine na neslavnom, predzadnjem mjestu, samo malo bolje od političara. U skladu s onom starom dosjetkom, čini se da se i neki naši izdavači prave Englezi.

Na mnogim burzama cijene dionica ne odražavaju pravu vrijednost novinskih kompanija. Novo izvješće Svjetske novinske udruge (WAN) istražuje zašto je tako i što novinski čelnici mogu učiniti (ili već čine) da bi cijene dionica bile bolji pokazatelj zdravlja i bogatstva njihovih kompanija. WAN, sa sjedištem u Parizu, globalna je organizacija novinske industrije, brani i promiče slobodu tiska te profesionalne i poslovne interese novina diljem svijeta. Ulaganje u novine (Investing in Newspapers), dio WAN-ova projekta o oblikovanju novinske budućnosti, istražuje pritisak na novinske dionice u SAD-u te nudi strategije i rješenja novinskim kompanijama na svim područjima da bi se izbjegle zamke koje vode do pada vrijednosti.

• Svi mi u novinskoj industriji znamo za krupne strateške probleme i izazove koji djeluju u brzo razvijajućem digitalnom svijetu. Istinski su uspješni izdavači koji prepoznaju i kapitaliziraju relativan položaj novina u zahvalnoj medijskoj matrici – ističe Gavin O’Reilly, predsjednik WAN-a.