Home / Tvrtke i tržišta / Promocija financijskih usluga

Promocija financijskih usluga

Ako nešto o financijskim institucijama ne treba posebno argumentirati, onda je to činjenica da znaju s novcem, kako tudim tako i vlastitim. A da je povrat na ulaganje u različite medijske formate financijskim institucijama očito bio opipljiv, najbolje pokazuje rast oglašivačkih proračuna u toj industriji u usporedbi s cijelim tržištem.

Ukupno je tržište 2007. raslo 12, a ulaganje u sektor financijskih ustanova 21 posto u odnosu na prijašnju godinu. Na ulaganje u promociju financijskih usluga otpada 13-ak posto ukupnih investicija u oglašavanje i nalazi se na petome mjestu, iza telekomunikacija, proizvoda za osobnu higijenu i kozmetiku, hrane te pića.

U sektoru financijskih ustanova prošle su godine najveći udio imale banke – 48 posto, kartičari 21, osiguravajuća društva 13 i investicijski proizvodi šest posto.

U odnosu na prijašnju godinu najviše su rasla ulaganja u investicijske proizvode, čak 92 posto. Ulaganje vezano uz kreditne kartice poraslo je 44 posto. Samo ulaganje u druge bankarske proizvode i imidž banaka raslo je 14 posto, a u stambene je štedionice palo 21 posto. Za razliku od ukupnog tržišta u oglašavanju financijskih ustanova više je zastupljen tisak, i to s udjelom od 37 posto, televizija ima udio od 57, a vanjsko oglašavanje pet posto. Ukupno tržište ima udjel tiska 28 i televizije 66 posto.

Kad je riječ o ulaganju na televiziji, 60-ak posto odvojeno je za nacionalnu televiziju, a 40 za komercijalne, i to 23 posto za Novu TV i 17 posto za RTL. U 2007. jedino je Raiffeisenbank koristio samo HTV, no ove se godine seli i na komercijalne televizije.

Od ukupnog ulaganja u tiskovine 74 posto otpada na dnevna izdanja, a prevladavaju Jutarnji i Večernji list. Kod regionalno vezanih banaka znatniji udio imaju regionalna izdanja (Erste – Novi list; Slavonska banka – Glas Slavonije; OTP banka – Zadarski list). U tjedna je izdanja uloženo 20-ak, a 4,3 posto u mjesečna izdanja.

Internet ima sve važniju ulogu u komunikaciji. Kako se ulaganja još ne prati sustavno, procjenjuje se da su se lani utrošili u odnosu na prijašnju godinu.

U krugovima koji se bave komunikacijom tek su se posljednjih nekoliko godina počeli češće čuti pojmovi kao što su ‘vezivanje uz odgovarajuće okruženje’ i ‘proizvodnja sadržaja’. Medijske se agencije tek odnedavno biraju na temelju razumijevanja brenda i posvećenosti njemu, bar deklarativno. Oglašivači su otkrili da za svaku kampanju od agencija mogu zahtijevati ‘kreativna medijska rješenja’ i ‘nešto što još nije nitko radio’. Pogledamo li što su u međuvremenu radile ‘krute’ financijske ustanove, vidjet ćemo da su bile među prvima u prihvaćanju i stvaranju novih formata. Prošlo je gotovo desetljeće otkad je prvi logo, onaj Bank Austria Creditanstalt Leasinga, stavljen na sat prije HTV-ova Dnevnika.

U 2007. Raiffeisenbank je prilagodio televizijski format PBZ-a, ali nadogradio ga je vrlo važnom ekstenzijom na internetu, prikladnom ciljnoj skupini kojoj je namijenjen. Agram upotrebljava izvještaj o stanju na cestama i prognozu prometa na HTV-u za promociju svih proizvoda svoje grupe, a tu je i Diners kulturni info, koji se emitira jedanput na tjedan. Na promjenju formata i kanala utječe i razvoj usluga i proizvoda financijskih ustanova, posebno banaka i kartičara. Razvija se proizvode namijenjene užim ciljnim skupinama, što zahtijeva i promjenu komunikacijskih kanala.

Jedan od svježih primjera jest i nova dječja štednja Privredne banke Zagreb – Sparki, koja je, da bi se približila svojoj ciljnoj skupini, u suradnji s Ledom razvila sladoled pod istim nazivom. U potpori predstavljanju svog proizvoda Ledo se koristi promotorima i medijima na prodajnome mjestu. Zagrebačka banka je pri lansiranju jedne od svojih kreditnih kartica GO!CARD našla zajednički interes u suradnji s jednim od naših najvećih izdavača EPH-om, pa je lansiranje kartice poduprto nerazmjerno velikom objavom u svim izdanjima EPH. Više je nego očito da su financijske ustanove objeručke prihvatile trend kreativnosti u medijskim formatima. Banke i druge financijske ustanove mjestu su na kojima se tiho i strpljivo razgovara s ljudima u izglašanim odijelima, na kojima vladaju kruta pravila i u čijim se gusto ispisanim formularima ne smije ispuštiti nijedna prazna crta. Djelomično je tako izgledala i raspodjela njihovih investicija u oglašavanje: mnogo TV-a u udarnom terminu, velike stranice u tiskovinama i mnogo veleplakata. Uz medijske agencije riječ ‘kreativnost’ nije se mogla ni spominjati. Ali samo naizgled. Zato, tko zna čime bi nas još financijski mogli iznenaditi…

Ulaganja po mjesecima

| Mjesec | 2006 | 2007 |

|——–|——|——|

| I | 20.000 kn | 30.000 kn |

| II | 40.000 kn | 50.000 kn |

| III | 60.000 kn | 70.000 kn |

| IV | 80.000 kn | 90.000 kn |

| V | 100.000 kn | 110.000 kn |

| VI | 120.000 kn | 130.000 kn |

| VII | 140.000 kn | 150.000 kn |

| VIII | 160.000 kn | 170.000 kn |

| IX | 180.000 kn | 190.000 kn |

| X | 200.000 kn | 210.000 kn |

| XI | 220.000 kn | 230.000 kn |

| XII | 240.000 kn | 250.000 kn |

Oglašavanje 2007.

  • Investicijski proizvodi 6%

  • Osiguranja 13%

  • Kreditne kartice 21%

  • Banke 49%

  • Ostalo 11%