Home / Biznis i politika / Sanaderov kadrovski vrtuljak tjera Hrvatsku poštu u propast

Sanaderov kadrovski vrtuljak tjera Hrvatsku poštu u propast

Stručnjaci u Pošti slažu se da se HP mora napokon ustrojiti kao profitabilno trgovačko društvo, izdvojiti neke djelatnosti kao sestrinske tvrtke i njih privatizirati. Treba intenzivirati i suradnju s HPB-om jer HP za banku sad obavlja samo administrativne poslove.

Strategiju razvoja poštanskog tržišta i Akcijski plan koji je za pola milijuna kuna izradila konzultantska kuća Roland Berger zasjenila je vijest da je za predsjednika Uprave Hrvatske pošte Vlada predložila novog čovjeka Damira Dobrinića.

Stručnjaci HP-a iznijeli su mišljenja o Strategiji koja su se razlikovala, ali u jednom su se složili. Za HP nema budućnosti ako na čelno mjesto ne sjedne autoritativni stručnjak lišen političkog utjecaja i slobodan u djelovanju.

Novi Nadzorni odbor HP-a ostao je bez Ive Lončara, a tu je uz Damira Polančeca još jedan Sanaderov čovjek od povjerenja, Miomir Žužul. Stoga je izgledno da će HP u proces liberalizacije povesti Dobrinić, bivši predsjednik Fonda za razvoj i zapošljavanje. Smjenjuje se i HSLS-ov član Uprave Jadranko Mijalić, umjesto kojeg dolazi Robert Jukić, lanjski prebјeg iz HSP-a u HDZ.

Prije nego što smo zaključili tekst, telefoni su počeli zvoniti. Desetak sugovornika iz HP-a i iz krugova bliskih njegovom čelninu takav prijedlog Vlade tumačilo je kao početak kraja HP-a i jednu veliku kozmetičku, a ne pravu promjenu za tvrtku koja zbog svoje inertnosti svakim danom tone dublje pred konkurencijom. No, da negativno ne okarakteriziramo čovjeka koji još nije ni preuzeo svoju funkciju, niti ga je ime novao Nadzorni odbor, Dobrinić je ipak radio u HP-u najprije u Sektoru razvoja, a potom kao direktor Sektora marketinga i prodaje, i ako se Vladin prijedlog usvoji, čeka ga veliki posao. Kao prvo, da bi se krenulo u izradu strategije razvoja javnog operatera (HP-a) koja, prema preporuci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture treba biti gotova do kraja godine, HP mora prikazati realne financijske rezultate.

Iz krugova bliskih Upravi saznali smo da HP svoje prihode upakirava u prodane dionice Tiska i na godinu knjiži 30-ak milijuna kuna dobitka od HPB-a, koji na računu ne postoje. Razlog zbog kojeg Uprava ‘fingira’ prihode jest, tvrde upućeni, što HP s jedne strane ne smije prikazati preveliki dobitak radi pritiska sindikata, a ni gubitak s druge strane, jer glave u Pošti vrlo lako i brzo padaju, čemu svjedoče tri smjene predsjednika Uprave u manje od dvije godine. O daljnjim investicijama uopće se ne može pričati bez transparentnoga knjigovodstva i poštovanja međunarodnih knjigovodstvenih kriterija.

Dosadašnji predsjednik Uprave Jakov Krešić rekao nam je da, iako vremena za prilagodbu i izvršenje aktivnosti Akcijskog plana ima malo (Hrvatsku čeka potpuna liberalizacija poštanskih usluga 2013., dvije godine nakon ostatka Europe), HP može napraviti ono što se od njega očekuje u predviđenom roku. A to je kompletna restrukturacija u iduće dvije godine, uvodenje izdvojenoga knjigovodstva, izračun konkretne cijene usluga koja dosad nije postojala, uklanjanje monopolna na rezervirane pošiljke, otvaranje svoje poštanske mreže konkurenciji, uvodenje novih usluga itd.

U Hrvatskoj već sada postoji čitav niz konkurenata.

Prijedlozi stručnjaka HP-a uključuju reorganizaciju na temelju regionalne podjele, stvaranje četiri jaka regionalna centra umjesto današnjih dvadeset, čime bi se smanjila birokracija. Regionalni centri bili bi ujedno profitni centri koji bi financirali poštanske urede. Također, predlaže se razvoj i uvođenje novih usluga, stvaranje logističke baze podataka, uvođenje hibridne pošte koja bi spajala tradicionalnu uslugu u ručivanja i modernu informatičku tehnologiju, te e-commerce, odnosno online prodaja kroz ugovore s dobavljačima.

Marketinško unapređenje i prodaja poštanskih usluga također su ključni, okretanje korisnicima marketinškim miksom usluga, cijena, praćenja, distribucije i istraživanja tržišta. Suvremeni trendovi na tržištu podrazumijevaju automatizaciju i informatizaciju, primjenu tehnologije pri plaćanju poštine te praćenja i pronalaženje pošiljaka.

Liberalizacija i priprema za privatizaciju uključuju potpuno uklanjanje rezerviranih pošiljaka pod uvjetom da su prva četiri uvjeta ispunjena, izdavanje core biznisa od dodatnih usluga i stvaranje internog i eksternog outsourcinga, kao i privatizaciju svih djelatnosti osim core biznisa i internog outsourcinga (pakiranja, adresiranja i kuvertiranja).