Najprodavanije dnevne novine

Upravljačkog kadra. Još 1992. godine Zagrebačka je banka prva u svom sektoru otvorila svoj edukačijski centar, a i ona, poput nekadašnje Lure a današnjeg Dukata u svoje programe uključuju održivi razvoj i DOP.

Pliva, Coca-Cola ili Chromos redovito prate klimu unutar tvrtki kako bi povećali proizvodnju i zadovoljstvo zaposlenika, a PBZ American Express nagrađuje godišnjim nagradama one koji su ostvarili najbolje rezultate. Jednake mogućnosti i raznolikosti moraju se provoditi u odnosu na žene zbog povećanja ravnopravnosti spolova, ali i svih ostalih skupina u društvu. Ženama iznad 45 godina, socijalnim slučajevima, neiskusnim mladićima i djevojkama ili liječenim ovisnicima o narkoticima šansu daje SMS, hrvatska tvrtka koja proizvodi maslinovo ulje i prehrambene proizvode iz Splita. SMS i Atlantic grupa surađuju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje koristeći subvencije za zapošljavanje branitelja, osoba s invaliditetom, mladih koji su tek izašli iz školskih klupa ili starijim radnicima koji su ostali bez posla. Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. odabralo je za svoga glavnog dobavljača presvlaka za vozila koja proizvode URIHO – Ustanovu za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem. Iako većina tvrtki višak radnika rješava otpremninama, Erste Bank je pri spajanju s Riječkom bankom pomagala prekobrojnim radnicima da nađu novi posao, a inovativan je primjer i Tvornica cementa Koromačno, sada Holcim Croatia. Švicarski vlasnici te tvrtke omogućili su višku radnika pri privatizaciji.

Uz financijsku kompanije moraju imati i visoko osviještenu odgovornost za društvenu zajednicu te održivi razvoj, ističe Snježana Bahtijari, direktorica Kompanijskih komunikacija Ericssonova Nikole Tesle te predsjednica Zajednice za društveno odgovorno poslovanje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Međutim, dodaje, kompanije moraju imati i jasnu strategiju razvoja svog poslovanja, vodstvo u onome čime se bave, moraju se brinuti o svojim zaposlenicima, dioničarima, kupcima, partnerima, dobavljačima, korisnicima svojih proizvoda i usluga. U takvom poslovnom lancu jednako moraju postupati i dobavljači proizvoda i usluga, uvoznici, proizvođači, ali i kupci i korisnici kako bi se vodila briga o utjecaju proizvoda na okoliš tijekom cijelog njegovog životnog ciklusa.

Investicije u zajednicu najraširenije su u vidu financiranja ili donacije proizvoda. Neke tvrtke naglašavaju da je davanje njihova korporativna strategija. Talijanski vlasnik Zagrebačke banke UniCredit u svakogodišnje natječaje za donacije, osnovao je, primjerice, zakladu Unidea UniCredit Foundation koja će udvostručiti donacije koje su zaposlenici Zagrebačke banke izdvojili za neprofitne i nevladine udruge. Jedinstven je pak pristup tvrtke Holcim Hrvatska kojoj nije bio problem izdvojiti novac za rezervat magaraca Liburna i prirodni rezervat, niti raditi na razvoju održivog marketinga, što je uključivalo posjete djece iz brojnih škola u rezervat. Tvrtka je sudjelovala, primjerice, i u preuređenju starog kina u sportski centar u Koromačnom, kao i u financiranju autobusne linije od Labina do Koromačnog.

U istraživanju DOP-a u Hrvatskoj istaknuto je da hrvatski poslovnjaci pitanje okoliša najbolje razumiju a sve velike tvrtke ističu da su ulagale u ekologiju u sklopu osnovnih poslovnih aktivnosti poput ekološke proizvodnje, upravljanja otpadom, ‘ekološkog računovodstva’ ili smanjenja onečišćenja. Bilo je i investiranja u zajednicu u smislu ekološke edukacije u školama te lobiranja za promjenu zakonodavstva o ekologiji. Ericsson Nikola Tesla, Agrokor, Zagrebačka banka, Kraš, Pliva i Dukat imaju ‘eko-timove’ koji se brinu o upravljanju okolišem, a Ina ima Odjel za zaštitu okoliša. Baš su timovi za upravljanje okolišem najčešći u Hrvatskoj kad je riječ o DOP-u kao i izvještaji o okolišu koje daju Kraš, Pliva, Lura, Ina, HEP te Coca-Cola Beverages Hrvatska. Ekološki učinkovitu administrativnu praksu ima Zagrebačka banka koja je uvela posebne tehničke sobe s višefunkcionalnom opremom koja printa, faksira i skenera štedeći papir i energiju. Tu je i štedionica Wüstenrot koja je smanjila potrošnju papira uvodeći dokumentacijski sustav na temelju komunikacijske i informacijske tehnologije.

U zdravstvu pak mnoge tvrtke svojim zaposlenicima nude privatno zdravstveno osiguranje, besplatne medicinske preglede, seminare ili interne programe vezane uz neku temu. Djelatnici u Ericssonu Nikola Tesla imaju najviše problema s vidom i koštano-mišićnim sustavom zbog intenzivnog rada za računalom. Zato imaju medicinske dijagnostičke preglede, predavanja na kojima se upoznaju s tom problematikom, biltene te liječnike na radnome mjestu, na osnovi čega se poboljšava zdravlje zaposlenika.

Prema istraživanju DOP-a, u Hrvatskoj poslovno upravljanje postaje vrlo važno zbog privatizacije jer se time olakšava pristup kapitalu, veća konkurentnost i prodor na strana tržišta. Ističe se da su javni natječaji netransparentni, birokratiziranost je velika, a tu je i neizbježna korupcija. Istraživači DOP-a utvrđuju da postoji nedosljednost kod naših tvrtki jer se zagovara transparentnost natječaja, jača javna rasprava o korupciji, ali nema jasne interne antikorupcijske politike kojih bi se tvrtke pridržavale.

Obilježja društveno odgovorne kompanije uključuju: Transparency kad je riječ o poslovnim operacijama, budućim ciljevima i ponašanju prema radnoj snazi; tvrtke moraju voditi, a ne samo upravljati rizicima jer to od njih očekuju dioničari; zaposlenici i društveno odgovorni ulagači glavna su komunikacijska publika tvrtki; sluša se mišljenje možebitnih zaposlenika, novih stvaratelja profita.