Home / Informacije / Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma u veljači

Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma u veljači

U veljači se optimizam popeo na 119,2, što je više nego u prosincu. Velike oscilacije u vrijednosti indeksa dolaze najviše iz sektora turizma, trgovine i graditeljstva.

Siječanska depresija nije dugo trajala, pokazuju rezultati HLPO-a za veljaču. Indeks je porastao 4,9 postotna boda i iznosi 119,2, što je više nego i u prosincu 2007., kad je iznosio 118,7 bodova. Rast je po-najviše rezultat optimističnijih očekivanja za sljedećih šest mjeseci, dok je zadovoljstvo poslovnom situacijom u veljači i dalje u padu. Velike oscilacije u vrijednosti indeksa dolaze najviše iz sektora turizma, trgovine i graditeljstva. U siječnju su turistički djelatnici bili izrazito pesimistični u vezi s poslovanjem u narednih pola godine, a rezultati ostvareni potkraj godine utjecali su na nagli rast optimizma i zadovoljstva poslovnom situacijom.

Tijekom prosinca nastavljeni su pozitivni trendovi u turizmu, kad je zabilježen rast fizičkih pokazatelja na godišnjoj razini kao i tijekom svih prijašnjih mjeseci prošle godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom prosinca zabilježeno je 171,8 tisuća dolazaka, a na godišnjoj razini zabilježeno je 8,3 posto više noćenja. Također, nastavljen je trend rasta pokazatelja u turizmu izvan središnje turističke sezone iz prijašnjih godina. Treba napomenuti da je istraživanje za mjerenje HLPO-a rađeno prije proglašenja neočekivanih novih pravila za izvoz i uvoz ljetnih turističkih aranžmana, a i održavanje Europskog nogometnog prvenstva u lipnju moglo bi negativno utjecati na broj dolazaka i noćenja turista u lipnju.

Znatan rast optimizma za narednih šest mjeseci ima i trgovina. Povećanje potrošačkih cijena u siječnju te najavljeni bojkoti očito trgovce ne zabrinjavaju previše. Prema posljednjim podacima DZS-a, u siječnju je u usporedbi s prosincem zabilježen rast potrošačkih cijena od 0,7 posto. Na mjesečnoj razini najznačajniji doprinos rastu cijena došao je od rasta cijena prehrambenih proizvoda, s obzirom na to da navedena kategorija u strukturi košarice sudjeluje sa znatnih 29 posto.

Mjesečni rast potrošačkih cijena dijelom je ublažen očekivanim smanjenjem cijena odjeće i obuće od 7,5 posto, što je posljedica uobičajenih rasprodaja nakon blagdana u prosincu. Ne dođe li u drugoj polovini godine do povećanja cijena energenata pri kraju godine mogli bi smo zabilježiti slabljenje inflacionih pritiska na koje vjerojatno računaju i trgovci i proizvođači pa ne pokazuju zabrinutost za poslovne rezultate. Jedino u sektoru proizvodnje indeks stabilno raste još od studenoga 2007.

Zadovoljstvo poslovnom situacijom nije po-remetio ni rast industrijskih cijena koji je po-čeo potkraj 2007. Objavom cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima za siječanj potvrđeni su očekivani intenzivni pritisci na rast cijena na početku 2008. Prema podacima DZS-a tijekom siječnja rast cijena bio je 2,3 posto u prosjeku u usporedbi s prosincem, što je najznačajniji rast još od studenoga 2000. Ipak u drugoj polovini godine mogli bismo zabilježiti nešto blaži rast cijena pri proizvođačima. Jedini sektor s padom optimizma, u najvećoj mjeri zbog izrazitog nezadovoljstva poslovnom situacijom, jest graditeljstvo.

Takvi rezultati iznenadjuju s obzirom na re-zultate te industrijske grane u prošloj godini. Razlog nezadovoljstva očito leži u rastu kamatnih stopa na kreditima te kreditnim restrikcijama koji mogu ograničiti ulaganja u velike kapitalne projekte i zaustaviti potražnju za stambenim kreditima. Osim toga, u usporedbi sa siječnjem prošle godine najviši rast cijena zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda od 9,9 posto te energije od 9,6 posto. Na godišnjoj razini jedino je kod proizvodnje kapitalnih proizvoda zabilježen pad cijena na godišnjoj razini od 0,9 posto. Ipak, očekivanja u narednih pola godine u blagom su porastu u odnosu na siječanj što upućuje na povoljni-ja kretanja u budućnosti i brzu prilagodbu sektora novonastaloj situaciji.

  • U našem sektoru optimizmu nema mnogo mjesta. Rast cijena sirovina jako je velik, pritisak je na malo-prodajne cijene, a pitanje je onda tko će apsorbirati tako veliki porast cijena primjerice adivita, vitamina i ostalih sirovina – komentira situaciju u veljači Ivan Hrelja, direktor Purisa. Hrelja pojašnjava da na cijene utječe i sve veća potražnja Kine i Indije za mesom, a specifična situacija Hrvatske je i nemogućnost kon-trole uvoza radi loše pregovaračke pozicije.

  • Ne vjerujem u daljnje pograničenje u narednih šest mjeseci, postoji inicijativa da se ti problemi riješe – kaže Hrelja.