Burze

Oprez i neizvjesnost. Likvidnost dobila na cijeni. I dok brojni tržišni akteri pokušavaju formirati bilo kakva očekivanja i realno sagledati kako bi domaće tržište kapitala moglo izgledati za koji mjesec, prilično je jasno da se situacija kojoj smo sve donedavno svjedočili, u kojoj su cijene pojedinih dionica rasle i do nekoliko stotina posto taka na godinu, neće tako brzo ponoviti. Pohlepu su zamijenili oprez i neizvjesnost. I koliko god teško bilo procijeniti čeka li nas skoro oporavak tržišta ili nastavak korekcije odnosno stagnacije jasno je da je pojedine dijelove očekivanog scenarija već sad moguće determinirati. Prva činjenica koju u posljednje vrijeme investitori posebno cijene jest likvidnost, ali i procijenjena fundamentalna podcijenjenost, pa ne čudi što se u posljednje vrijeme ponajviše trguje dionicama Adrisa, Ine, T-HT-a, IGH ili Ericssonova Nikole Tesle. No, možda najzanimljivije dvije dionice u skupini likvidnih trenutačno su Ina i T-HT. Najzanimljivije je su ujedno i najveće tržišnom kapitalizacijom te brojem investitora koji u njih ulazu. I upravo te dvije dionice mogle bi odigrati ključnu ulogu ove godine jer su uz njih vezani neki bitni događaji koji bi mogli znatno utjecati na cjelokupnu situaciju na tržištu. S jedne strane, tu je početak redefiniranja vlasničkog ugovora u Ini, što zapravo znači nastavak preuzimanja kompanije vjerojatno od dosadašnjega najvećeg dioničara kompanije (ili nekog drugog zainteresiranog strateškog partnera). Također, prošlostjedna najava isplate visoke dividende od strane T-HT-a mogla bi utjecati na oporavak tržišta s obzirom na to da će građani odnosno domaći institucionalni investitori (zajedno s braniteljskim fondom), s te osnove u svibnju uprihoditi više od 950 milijuna kuna. Isplata navedene dividende uz mogućnost preuzimanja Ine, slika bi na tržište i do nekoliko milijardi kuna, u ovisnosti o tome na koji bi se način postojeći ugovor između Mol i Ine mogao redefinirati. S druge strane, nad tržištem visi prijetnja braniteljskog fonda, u kojem su trenutačno najvredniji dijelovi imovine pozicionirani upravo u dionicama Ine i HT-a. Osim toga, tu je i 7% jedne i druge kompanije, koje bi trebali ‘dobiti’ bivši i sadašnji djelatnici obju kompaniju. Dakle, nakon što 12. travnja istekne razdoblje u kojemu će branitelji moći unovčiti svoja prava na prijenos udjela fondu, tržište će se vjerojatno suočiti s dodatnim pritiskom na strani prodaje.

Usprkos odličnoj prošlostjednoj izvedbi dionice T-HT-a, dionica drugog po veličini alternativnog pružatelja telekomunikacijskih usluga zabilježila je znatan pad cijene na tjednoj razini, i to usprkos pozitivnim vijestima. Naime, prošli je tijedan Optima Telekom potpisao trogodišnje ugovore o pružanju telekomunikacijskih usluga s još nekoliko hrvatskih tvrtki. Tako će se listi klijenata pridružiti i Hipermarketi Co op, McDonald’s Hrvatska te Feal Hrvatska. Osim toga, u prva dva mjeseca tekuće godine zabilježen je snažan prodor prema medijskim i izdavačkim kućama. Tako su, uz već postojeće klijente kao što su NCL grupa i Hrvatska press grupa, u portfolio Optima Telekoma ušli i 24sata, Croatia records, Algoritam te Televizija Sljeme.

U prošlome je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze zabilježio daljnji lagani rast, i to ponajviše zbog rasta cijene dionice HT-a. Naime, Crobex je na tjednoj razini ojačao 1,62% odnosno porastao s vrijednosti od 4.164,64, na vrijednost od 4.232,27 boda. U isto vrijeme, obveznički je indeks Cro bis zabilježio također lagani rast vrijednosti. Naime, njegova je vrijednost u prethodnome tjednu porasla 0,08%, odnosno s 95,24 na 95,32 boda.

Prošlog četvrtka T-HT je objavio rezultate poslovanja za prošlu, 2007. godinu. Ukratko, rezultati su bili u skladu s očekivanjima. No, ono što nije bilo očekivano, barem ne u tolikoj mjeri, bio je prijedlog dividende. Naime, T-HT grupa je u 2007. godini ostvarila nešto više od 2,47 milijardi kuna neto dobiti, što iznosi 30,18 kuna po dioničaru, a predloženo je da se gotovo sva dobit, odnosno čak 2,42 milijarde kuna isplati dioničarima kao dividenda (29,56 kuna po dioničaru).

Od osnovnih obilježja poslovanja T-HT-a u 2007. godini vrijedi istaknuti da su konsolidirani prihodi Grupe na godišnjoj razini zabilježili rast od 2,3%, na 8,84 milijarde kuna, dok se EBITDA nije znatnije mijenjala, a iznosila je 4,05 milijardi kuna uz maržu od 45,8%. Pritom je neto dobit Grupe u odnosu na 2006. godinu zabilježila rast od 11,6%, na već spomenutih 2,471 milijardu kuna. Operativna dobit Grupe (EBIT) zabilježila je pad od 2% u odnosu na prošlu godinu, na iznos od 2,52 milijarde kuna, dok je dobit prije poreza zbog prihoda od ulaganja u zajednički potvrt porasla 10,8%, na iznos od 3,09 milijardi kuna. Konsolidirani rezultati poslovanja pokazali su da je u prošloj godini Grupa zabilježila pad prihoda od 9,5% u nepokretnoj telefoniji, na iznos od 3,22 milijardi kuna, no taj je iznos na domješten rastom prihoda u segmentu pokretnih telefona od 6,9%, odnosno sa 3,71 na 3,96 milijardi kuna. Znatan su rast zabilježili i prihodi od veleprodajnih usluga Grupe (+12%), na iznos od 745 milijuna kuna, kao i prihodi u segmentu internetskih usluga (+38,4%), na iznos od 678 milijuna kuna. S druge strane, segment podatkovnih usluga nije ostvario znatniji rast (+1%), a prihodi s te osnove iznosili su u prošloj godini 211 milijuna kuna. Osim prošlogodišnjih rezultata, Uprava Grupe iznijela je i prva očekivanja za 2008. godinu. Tako se očekuje da će prihodi Grupe ostati stabilni i kretati se na razini onih ostvarenih u 2007. godini.

Najava isplate visoke dividende očekivano se snažno odrazila na rast tržišne cijene dionice T-HT-a. Očekuje se i da će se sljedećih tjedana (približavanjem isteka datuma za pravo na dividendu) taj rast nastaviti, ponajprije iz razloga što pri cijeni od 330 kuna za dionicu T-HT-a, prinos na dividendu iznosi visokih 8,96%. S obzirom na to da se dividendni prinos u sličnim regionalnim divizijama DT-a (većinskog vlasnika T-HT-a) kreće na razini od oko 7,5%, ne bi bilo iznenađenje da već uskoro tržišna cijena dionice T-HT-a premaši razinu od 350 do 360 kuna za dionicu Grupe.

Europska unija zalaže se za uvođenje globalnog kodeksa ponašanja za državne stabilizacijske fondove kako bi se osigurala transparentnost njihova poslovanja i kvalitetan način upravljanja, izjavio je prošlog tjedna europski povjerenik za trgovinu Peter Mandelson. Europa bi takva ulaganja iz Kine i drugih stabilizacijskih fondova trebala pozdravljati, a ne odbacivati – kazao je Mandelson pri posjetu Pekingu misleći na sve snažniju prisutnost fondova poput snažnog China Investment Corp.-a na svjetskim financijskim tržištima. Europski su se regulatori zauzeli da se pri ulaganju stabilizacijskih fondova pridržavaju kodeksa ponašanja, kojemu bi cilj bilo osiguravanje transparentnosti te kvalitetnog sustava upravljanja imovinom tih fondova.

Državni su se stabilizacijski fondovi posljednjih mjeseci našli u središtu pozornosti zbog pojačanih kupovnih aktivnosti fondova iz Azije i s Bliskog istoka, usmjerenih na kupnju znatnih udjela u najvećim svjetskim investicijskim bankama, čije su dionice snažno oslabljene zbog krize na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita. Naime, potresi na tom segmentu tržišta rezultirali su od listopada prošle godine globalnim gubicima u tržišnoj vrijednosti dionica u visini od 7.700 milijardi dolara, dok su u isto vrijeme vodeće investicijske banke otpisale gotovo 150 milijardi dolara vlastite imovine, što ih je i natjeralo na prikupljanje svježeg kapitala, ponajprije od strane državnih stabilizacijskih fondova zemalja s prostora Bliskog istoka, Kine i Singapura.