Piše: Željka Laslavić [email protected]

Zanimanje organizator evenata svakako je istaknuto kandidaturu za posao budućnosti s obzirom na to da se zbog globalizacije velike tvrtke, a sve više i manje, koriste takvom vrstom usluge. Na Zapadu je to zanimanje već etablirano, a da mu se popularnost povećava, pokazuje i istraživanje britanske agencije YouGov prema kojemu je organizator evenata dospio na peto mjesto najpoželjnijih zanimanja. Osobito su mu skloni žene, premda mnogo ne zaostaju ni muškarci.

Trevor Foley, predsjednik Udruge industrije evenata (event Industry Alliance) u Velikoj Britaniji, kaže da nije iznenađen rezultatima YouGovova istraživanja jer je jedino od top-deset zanimanja snova dostižno široj populaciji. Ono ima elemente i običnog posla i šubiznisa jer omogućuje ljudima ne samo da putuju i rade po cijelom svijetu nego i da budu u kontaktu s uglednim ljudima iz svih područja poslovnog i javnog sektora. Dobra se zarada u to samo uklapa. Kad bismo zorno objasnili Foleyeve riječi, organizatori evenata uvijek su pri vrhu, ali nikad na vrhu. Iz YouGovova istraživanja vidljivo je da je biti organizator evenata popularnije i od zanimanja za koje bi svatko potpisao da se njima želi baviti. Tako je biti televizijska, pjevačka ili glumačka zvijezda za Britance manje poželjno, kao i biti vlasnik popularnoga britanskog puba, a premijer, zapravo prvi čovjek države, tek je na skromnome desetomu mjestu najpopularnijih 10 poslova snova. Možda bi rezultat bio drukčiji da su pitali za formalnoga prvog čovjeka države, kralja/kraljicu, ali i navedeni podaci pokazuju koliko je to zanimanje popularizirano posljednjih godina. Njegovu popularizaciju i ekspanziju pokazuje i podatak da prije samo pet godina nije bilo nijednog edukativnog programa o event menadžmentu, a danas su takvi programi otvoreni na 56 sveučilišta u Velikoj Britaniji.

Event je jedan u nizu komunikacijskih alata u odnosima s javnošću kojim se, kaže Iva Dizdarević, zamjenica direktora agencije Predikat, posljednjih godina sve više služe organizacije, ali i javne osobe da bi prenijele svoju poruku, filozofiju, sustav vrijednosti, proizvode, ideje, način poslovanja ili djelovanja. Drugim riječima, da bi se pravilno pozicionirale kod točno određenih ciljnih skupina. Pri organiziranju evenata, kaže Dea Lastić iz Generalturista, treba paziti na svaki detalj: od teme, datuma usklađenog sa sezonom upotrebe konkretnih proizvoda, sadržaja eventa te tehničkih, organizacijskih detalja.

• U načelu, u organizaciji svakog evenata postoje jednaki koraci koje treba odraditi da bi skup bio uspješan, a obujam posla i elementi koje moramo zadovoljiti ovise o tipu skupa i cilju koji želimo postići njegovom organizacijom. U to moraju biti uključeni neizostavni elementi kao što su vrijeme, proračun, ljudi i drugo – kaže Iva Dizdarević.

No, kao i u svakom poslu, i ovdje se mogu dogoditi nepredviđene teškoće, ali za razliku od drugih, posljedice mogu biti veće s obzirom na eksponiranost događanja. Tako organizacija skupova nije lišena anegdota, zanimljivih i smiješnih situacija, ali i neugodnih.

• Na svakom događanju obvezno iskrsne problem. Dobri event menadžeri i agencije razlikuju se od konkurencije prema načinu njihova rješavanja. Dvije su osnovne vrste problema: ljudski činitelj, jer u organizaciji često rade doslovno stotine ljudi, od mojih svatko može pogriješiti, i nepredviđene okolnosti, poput vremena ili političkih događaja – kaže Boris Kovaček iz agencije Da!

Jedan je njemački turoperator na čarterskoj liniji za Dubrovnik izgubio 600 tisuća eura, a takvi se gubici prema destinacijama poput Mallorce kreću do nekoliko milijuna eura. Najveći europski turoperator TUI pretprošle godine na sedam milijuna putnika izgubio 800 tisuća eura. Poučeni tim iskustvom, turoperatori su postali vrlo oprezni i ne dozvoljavaju više potrošačima da žive na njihovoj nesreći. Agencije najprije spuste cijene pa ih prodaju po realnim prodajnim cijenama i na kraju ih dižu, što je obrnuta situacija od one koja se događala na tržištu prije dvije godine. Putnici uče da last minute ne znači jeftinije i bolje, već skuplje i neizvjesnije.

No, što se tiče neizvjesnosti zbog Kosova, sva relevantna tijela, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica te Udruga hotelijera i restoratera, potvrdila su da zasad nema promjene u bukingu turista zbog Kosova. Hrvatska se, naime, u svijetu predstavlja kao najsigurnija destinacija na Mediteranu, ali svako inozemno tržište drukčije doživljava, kako Hrvatsku, tako i cijelu regiju.

Za razliku od nekih europskih destinacija koje donekle imaju percepciju zemljopisnih odnosa, tržišta dalekih destinacija koja želimo privući, posebice SAD-a, čije je veleposlanstvo napadnuto u Srbiji, ovu regiju sasvim drukčije zamišljaju. Amerikanci inače imaju svoje specifične standarde sigurnosti i procjene rizičnih destinacija pa je još neizvjesno kakav će biti njihov odgovor na nedavna događanja. Srbija se kao rizična destinacija već nalazi na popisu State Departmenta, a ude li i Hrvatska na taj popis, efekti s američkog tržišta bit će izgledni, posljedice će osjetiti najviše visokokategorizirani hoteli, kojima Amerikanci čine više od 20 posto gostiju i cruise kompanije. Prošle godine, nakon Kine, Hrvatska je bila druga po redu omiljena destinacija Amerikanaca, njihov godišnji porast dolazaka kreće se od 10 do 15 posto (najavljen je dolazak oko 225 tisuća Amerikanaca u 2008. godini), ali oni čine svega oko dva posta ukupnoga turističkog prometa.