Home / Tvrtke i tržišta / SVJETSKE ROBNE BURZE: Okidač za novi val inflacije

SVJETSKE ROBNE BURZE: Okidač za novi val inflacije

Hrana, posebno proizvodi koji se temelje na uljaricama i žitaricama, na hrvatskom će tržištu do kraja godine poskupiti do sedam posto zbog visokih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda na globalnom tržištu, na što upozorava kretanje njihovih cijena na svjetskim robnim burzama. Da je takvo poskupljenje realno, potvrđuje donedavni predsjednik Uprave Bille Damir Horvat, koji u posljednjih godinu dana vodi svoju konzultanstvu tvrtku Deport.

  • To nije alarmantno poskupljenje – kaže Horvat, koji tvrdi da rast cijena hrane od sedam posto ne bi trebao utjecati na daljnje ‘pumpanje’ inflacije.

U kompaniji iz poljoprivrednog sektora neslužbeno procjenjuju da se može očekivati poskupljenje brašna, kruha i ulja za istu vrijednost za koju su cijene smanjene akcijom potpredsjednika Vlade Polančeca, koja će se tako pokazati neučinkovitom. Nesporno je, tvrdi se u toj projekciji, da će otkupna cijena pšenice nakon žetve biti iznad 1,5 kuna po kilogramu (u prošloj je žetvi bila otprilike 1,1 kuna), što je ipak manje od trenutačne otkupne cijene u Hrvatskoj od dvije kune. Uljare kojima se lani u Hrvatskoj trgovalo po dvije kune po kilogramu ove će sezone, prema istom izvoru, dosegnuti tri kune zbog kretanja cijena na svjetskim burzama. Naš sugovornik tumači da se kukuruzom u Hrvatskoj trguje za 1,6 kuna po kilogramu, što je pet do osam posto skuplje nego u Madarskoj, na čijoj burzi terminska cijena kukuruza nakon berze ne prelazi 1,5 kuna.

Hrvatsko tržište nije neovisno o svjetskim cijenama. Posljednjih su godina jeftine žitarice i uljare na svjetskim burzama znatno utjecale na pad cijena na hrvatskom tržištu, što je država poljoprivrednicima uvijek izdašno subvencionirala. Sada je logično da i visoke cijene utječu na domaću proizvodnju. Uza sve državne intervencije, ono što svijet zove aglifacijom (engl. aginflation – Food and Agricultural Inflation), a to je inflacija koju prozrokuje rast cijena prehrambenih proizvoda, utjecat će i na proračun hrvatskih potrošača. Rast cijena prouzročila je potražnja u Kini, Indiji i ostalim brzorastućim gospodarstvima koja sve više kupuju i nastavit će tim tempom te željom bogatoga Zapada da od tih istih žitarica i uljara proizvodi gorivo umjesto hrane, u čemu su mnogi megalomanski projekti pokrenuti, a najavljivaju se i u Hrvatskoj.

Želimir Lisek iz Odjela za trgovanje Žito Osi jeka objašnjava da će u sljedećih nekoliko godina čak četvrtina američke proizvodnje kukuruza biti usmjerena u proizvodnju etanola, a čak dvije trećine ukupne proizvodnje uljane repice i ulja EU namjerava potrošiti u proizvodnji biodizela.

Lavinu poskupljenja pokrenule su svjetske sile koje se okreću biogorivima da bi smanjile ovisnost o nafti i nestabilnom Bliskom istoku.