Iako žele još više privući međunarodne kongresne turiste, koji su trostruko darežljiviji od običnih putnika, hrvatski gradovi dvoje upustiti se u tu pustolovinu. Čak ni Zagreb, čini se, ne raspolaže dovoljnom logistikom za prihvat takvih gostiju.
Zagovornicima jačanja poslovnog turizma vratio se osmjeh na lice kad je Hrvatska prošle godine proglašena najboljom destinacijom na međunarodnoj kongresnoj i insentiv-burzi Confex u Londonu. Laskavu titulu dobila je, izvjestili su iz Hrvatske turističke zajednice, u snažnoj konkurenciji sa svjetskim zemljama, a za najbolje kongresno i insentiv-odredište izabrana je ispred Turske i Portugala. Godinu dana poslije organizatori evenata opet su glasno upozorili da nije napravljen važan iskorak u privlačenju poslovnih turista: Hrvatskoj i dalje nedostaju multimediji kongresni centri, a lokalna zajednica prepucava se o lokacijama na kojima bi ih se sagradilo. Analitičari su pak već odavno izračunali da više od 70 posto prihoda u ukupnome svjetskom turističkom prometu donose kongresni i nagradni, tzv. insentiv-oblici turizma.
Svoju kandidaturu da postane i svjetska poslovna prijestolnica u Hrvatskoj je odavno istaknuo Dubrovnik, a i otvaranje sve više kongresnih ureda pri turističkim zajednicama hrvatskih gradova pokazuje da svi žele privući poslovne turiste željne znanja, a i trostruko darežljivije od običnih putnika. Upitno, je, međutim, mogu li im pružiti potpunu uslugu u trenutku kad ni Zagreb ne raspolaže dovoljnom gradskom prometnom infrastrukturom, dovoljnim kapacitetima zračne luke ni smještajnim kapacitetima, a kamoli zabavnim i turističkim sadržajima kojima bi mazio poslovne turiste.
Zagreb ugosti 200 do 220 kongresnih događanja na godinu, odnosno takozvanih MICE-skupova (Meetings, Incentives, Congresses, Exhibitors) i na ljestvici europskih gradova, prema broju delegata na kongresima, nalazi se na 43. mjestu (na prvom je mjestu Njemačka s 334 delegata). Te je podatke iznio Dražen Hochecker, direktor Kongresnog ureda grada Zagreba na nedavnom skupu Može li Zagreb postati Barcelona Srednje Europe, koji je organizirala zagrebačka tvrtka Iktus u suradnji s nizozemskom organizacijom SHBE Real Estate Circles. Ipak, pritom je upozorio da Zagreb nema nijednu pravu multimediju kongresnu dvoranu, a i da je, unatoč tome što se filozofija sajmova u cijeloj Europi promijenila, Zagrebački velesajam ostao na razini ranih 60-ih godina prošlog stoljeća.
