Home / Tvrtke i tržišta / Usmjerenost na međunarodne selidbe tvrtku Zagreb Dean daleko iznad ostalih

Usmjerenost na međunarodne selidbe tvrtku Zagreb Dean daleko iznad ostalih

Tržište tvrtki za selidbu raste, ali samo u segmentu preseljenja tvrtki i stranaca koji dolaze u Hrvatsku i odlaze iz nje, a preseljenje kućanstava stagnira. Split, Rijeka, Osijek i Zadar nemaju nijednu tvrtku za selidbu, stoga se u tome krije mogućnost za rast tržišta.

Kada tvrtku treba presliti u novi prostor ili obitelj u novi stan, najjednostavnije je to napraviti tako da se unajmi tvrtku za preseljenje imovine. Pred zgradu tvrtke ili stana, baš kao u američkim filmovima, dođe kamion i momci u radnim odijelima uredno poslože vašu imovinu u kutije – samo nekoliko sati poslije ona je već uredno složena i, što je najvažnije, neoštećena u novom prostoru. Tvrtke koje sele imovinu gotovo u 90 posto slučajeva sav posao obavljaju na području Zagreba, zbog čega su i najjače tvrtke u toj branši upravo one iz glavnoga grada. Hrvatsko tržište nije veliko i tvrtke rade gotovo sve poslove vezane uz selidbu, ali ipak postoji neformalna podjela: jedne se više bave selidbom kućanstava, druge presljenjem tvrtki, a treće najviše sele imovinu stranaca koji dolaze u Hrvatsku i odlaze iz nje.

Selidbe Gluhak najstarija su tvrtka za preseljenje u Hrvatskoj i svojevrstan brend jer za njih u Zagrebu gotovo svi znaju. Tvrtka osnovana 1976. danas posluje s četiri vozila za preseljenje, a vodi je Josip Pajeska. “Bavimo se jedino selidbom. Ne vozimo paletne i građevinski materijal, nego samo namještaj. Taj posao obavljamo po cijeloj Hrvatskoj, ali 80 posto otpada na Zagreb,” kaže Pajeska.

Najveće se zapreke pojavljuju kad tvrtka seli imovinu u centru Zagreba. Naime, u centru nema mjesta na kojemu bi kamioni mogli stajati dok se roba ne utovari ili istovari, pa su prisiljeni stajati na cesti, u prometnom traku. Kravarščan također naglašava da je prijevoz na crno najveća zapreka u poslovanju tvrtki specijaliziranih za selidbe. “Mi stvari prevozimo tapeciranim furgonima, namijenjenima prijevozu namještaja. Događa se da namještaj sele kamioni s ceradama, a jedan mi je gospodin ispričao i da mu je ilegalni prijevoznik stvari htio seliti kamionom-samoistovarićem,” kaže Kravarščan, koja zajedno sa sedam zaposlenika po potrebi vozi kamion, a zatreba li, nosi i stvari.

Od oglašavanja je tvrtka odustala prije četiri godine, tako da do posla dolazi isključivo preko preporuke. Kao jedan od problema koji muče prijevoznike, Nikola Kravarščan ističe teškoće s pronalaskom motivirane radne snage jer većina ljudi rad na selidbi smatra samo privremenim zaposlenjem. Jedno vrijeme planirala je otvoriti podružnicu u Splitu, ali je odustala od toga jer mnogo novca mora uložiti u kupnju novih vozila, a i udaljenu bi podružnicu bilo teško kontrolirati. Kravarščan kaže da trenutačno pregovaraju s njemačkom tvrtkom specijaliziranom za selidbe. Planiraju postati njezin kooperant i otvoriti centar za selidbe u kojem bi se moglo kupiti materijale potrebne za selidbu, kutije i spužve za zamatanje, ali i dogovoriti se o preseljenju.

Credo d.o.o također se bavi selidbama, ali njegova je poslovna politika usmjerena na preselejene tvrtke i internacionalne selidbe. Uz klasično preselejenje vrši i specijalnu unutarnju dostavu, za što ima poseban stroj namijenjen zgradama bez dizala koji može podići 650 kilograma i kreće se stubama. Tvrtka je nabavila i robot za podizanje tereta do 1.000 kilograma. “Sav se posao temelji na pomoćnoj opremi. Tako što radnike, a i roba koju selimo gotovo nam se uopće ne oštetiti. U svijetu su selidbe i djelatnosti vezane uz to velika industrija, a kod nas gradovi od 200 tisuća ljudi nemaju nijednu takvu tvrtku,” kaže direktor Creda Piero Peić.

Unatoč tomu, Credu svake godine raste promet i povećava se opseg usluga koje nudi. U toj tvrtki potvrđuju pravilo poslovanja u Hrvatskoj – 90 posto poslova odnosi se na Zagreb. U Hrvatskoj tržište tvrtki za selidbu raste, ali u segmentu preselejena tvrtki i stranaca koji dolaze u zemlju i odlaze iz nje, a preselejena kućanstava stagnira. Veliki gradovi kao što su Split, Rijeka, Osijek i Zadar ili nemaju nijednu tvrtku registriranu za preselejene ili s njima nisu dovoljno pokriveni – stoga se tu krije mogućnost za rast tržišta. Zagreb je već dovoljno pokriven i samo se čeka tko će prvi krenuti u osvajanje novih tržišta.