Sveučilišta određuju predstavničke kvote

Svi studenti hrvatskih sveučilišta izlaze u utorak, 18. ožujka, na izbore na kojima će birati svoje predstavnike koji će ih zastupati u najvišim upravljačkim tijelima sveučilišta. Na izborima će se primijeniti izmijenjeno zakonodavstvo koje se odnosi na studentske organizacije. Najvažnija među izmjenama jest ta da studente više neće moći predstavljati tzv. ‘vječni student’. Da bi izabrani student-predstavnik zadržao svoju funkciju i zastupao studente koje predstavlja u studentskom zboru mora u posljednje dvije akademske godine skupiti minimalno 60 ECTS bodova. U protivnome, gubi mjesto i položaj za koje je dobio glasove studenata. Pojednostavljeno to znači da studentski predstavnik ima pravo samo jednom ponoviti godinu. Novi zakon uvodi i nove funkcije, studenti su, naime, dobili ‘odvjetnika’. Nije to odvjetnik u doslovnom smislu riječi, ali nazovimo ga tako kako bi se i manje upućeni u studentsku politiku upoznali s funkcijom studentskog pravobranitelja.

Studentski zbor više neće imati točno određen broj studenata, kao što je bilo do sada. Prema starom je zakonu svaku studijsku godinu u zboru predstavljao jedan student kao predsjednik i njegov zamjenik kao potpredsjednik. Prema novim pravilima svako sveučilište na čelu s rektorom donosi kvotu i određuje koliko će studenata sa svake sastavnice postati članom studentskog zbora.

Kao što se na parlamentarnim izborima država podijeli u izborne jedinice, tako je Republika Hrvatska podijeljena na sveučilišta koja se pak dijele na fakultete. Glasovanje za predstavnike u studentskim zborovima fakulteta odvija se na matičnim fakultetima za koji se studenti kandidiraju. Fakultet je dužan osigurati prostor, materijal te sredstva potrebna za odvijanje glasovanja, a i samih izbora. Studenti glasuju kao i na parlamentarnim izborima, svaki student koji se odazove na izbore dobiva glasovni listić nakon provjere da uopće pripada fakultetu na kojemu je pristupio glasovanju. Student zaokružuje svog favorita i ubacuje listić u glasačku kutiju. Vrijeme odvijanja izbora je 10 sati. Radi sigurnosti i ispravnosti provedbe izbora osniva se biračko povjerenstvo koje nadgledava izbore, a njega imenuje prijašnji saziv studentskog zbora te neovisni promatrači izbora koji za stjecanje te pozicije moraju dekanu predati zahtjev osam, najkasnije tri dana prije početka izbora, a nakon što ga dekan odobri prosljeđuje ga izbornom povjerenstvu pa tako student neovisno o izborima može biti ujedno i promatrač. Izbori su pravovlažni ako im je pristupilo najmanje 10 posto ili više ukupnoga biračkog tijela, točnije studenata fakulteta.

Budući da studiram na Sveučilištu u Osijeku, sva se objašnjenja odnose na to sveučilište. Da biste se kandidirali, morate minimalno skupiti jedan posto potpisa birača fakulteta na kojoj se lista prijavljuje. U studentski zbor sveučilišta ulaze predstavnici svih studentskih zborova fakulteta, tj. predsjednici i studenti koji se također kandidiraju za studentski zbor sveučilišta a nisu predstavnici zbra na svom fakultetu. I oni moraju skupiti određen broj potpisa, naime, da im kandidacijska lista bude pravovaljana studenti moraju skupiti minimalno 300 potpisa studenata Osječkog sveučilišta, a za njih će glasovati svi studenti sveučilišta.

Studenti koji budu izabrani u studentski zbor sveučilišta predstavljat će sve studente cijelog sveučilišta. Organizatori su velikih projekata važnih za cijelo sveučilište, raspoložu proračunom koje im je namijenjen i raspodjeljuju ga na studentske zborove fakulteta na osnovi prijavljenih projekata koje provode u tekućoj akademskoj godini. Samom provedbom studentskih izbora studenti na neki način stječu praksu i pravi uvid u to kako se odvijaju prava sučeljavanja i borbe za pozicije, dok su studentima u SAD-u studentski izbori odlična praksa za sudjelovanje u nacionalnoj politici i izborima. Studenti se mogu obratiti svom predstavniku članovima studentskog zbora kad imaju kakvih nedoumica ili nekih opravdanih zahtjeva. Kad ne bi bilo studentskog zbora i studenti ne bi imali svog predstavnika kome se mogu obratiti, kabineti profesora bili bi pretrpani pitanjima i prigovorima što bi ometalo rad profesora, a studente držalo u neizvjesnosti sve dok se konfliktna situacija ne razriješi. Studenti-predstavnici u studentskom zboru bit će i organizatori i nositelji projekata, od brucosijada, stručnih susreta studenata tzv. ekonomijada, građevinijada i dr., do projekata kao što su studentske novine, organiziranje sportskih natjecanja, međunarodne suradnje i tribina. Zadubimo li se malo u problem, postat će nam jasno da se studentski zbor brine kako bi studentski život bio kvalitetniji, ispunjeniji i zanimljiviji i, naravno, kako bi olakšao studiranje.