Vedran Duvnjak: Samodopadni i radišni grobar HFP-a

Duvnjak dolazi na mjesto predsjednika HFP-a u situaciji kad je fond zbog korupcijske afere Maestro pod povećalom, ali i u vrijeme kad se planira gašenje fonda i uspostava drugačijeg modela privatizacije.

Prošlotjedno imenovanje Vedrana Duvnjaka na čelno mjesto Hrvatskog fonda za privatizaciju bilo je veliko iznenađenje, pa se čak govorilo o tome da je Duvnjak ‘prisilno’ morao u HFP, koji je nakon korupcijske afere Maestro posve izgubio na popularnosti. A kako Duvnjak ipak dolazi iz redova mlade generacije u državnoj službi, pretpostavilo se da nije mogao odbiti zahtjev premijera.

No za mladu osobu, radišnu i punu ambiciju, koja je dosad odradila nekoliko zakona i koja sama za sebe kaže da joj je vlastiti zakon trajno postizanje boljih rezultata rada, takvo preuzimanje posla pravi je pogodak. Kaže da mu je novi radno mjesto izazov, iako je istodobno i svjestan svih poteškoća u sklopu privatizacijskih procesa. Koji ga prvi zadaci čekaju u fondu ne želi pričati, tek napominje da u početku želi sagledati cjelokupnu situaciju, odrediti prioriteti i utvrditi strategiju budućnosti fonda.

Nije ipak tajna da je među prvim ozbiljnim zadacima fonda njegovo gašenje i uspostava privatizacije najvećim dijelom na burzi prethodnim osnivanjem zatvorenih fondova. Tako u stvari tek što je imenovan predsjednikom fonda već je upitno i koliko će se na tom mjestu zbog gašenja te institucije zadržati. No, bez obzira na to velik je posao i pripremiti modele privatizacije za još nemali portfelj fonda, a Duvnjak je cilj portfelj očistiti.

Imenovanjem predsjednika fonda zadovoljni su i zaposlenici fonda koji već dulje ne rade ništa. Privatizacija je najprije pala u vodu nakon afere Maestro, nakon koje su održane tek dvije sjednice Upravnog odbora, a zatim je i zamrznuta zbog izbora.

Odlaskom iz Ministarstva financija Vedran Duvnjak ostavlja za sobom mnogo nedovršenog posla, jer je radio na izradi nekoliko zakona, koji bi trebali biti završeni ove godine. A neke je već odradio.

Svi su zakoni usko vezani uz financijsku struku, primjerice osiguravatelje, tržište kapitala i leasing. Zanimljivo je da svaka struka koja je s njim surađivala na izradi zakona ima i različito mišljenje o njegovu karakteru.

Neki će tako reći da je bahat, samouvjeran i težak za komuniciranje. Drugi dio struke bira sredinu i kaže da je suradnja s njim bila relativno dobra, dok treći imaju jedino pohvale za suradnju s njim, smatrajući ga velikim radoholičarem i odgovornom osobom, predanom poslu, koja sluša i razumije struku. No svi su složni u jednome – da je samodopadan.

Nije tajna da ga najmanje vole osiguravatelji i da je svima laknulo kad je otišao iz Ministarstva. Neke poteze koje je ugradio u zakon dio djelatnika iz te branše smatra neopravdanima, kao što je, primjerice ograničenje zastupanja na jedno društvo, što, kažu, nije niti praksa u EU. Na takve primjedbe Duvnjak odgovara da nisu iznenađujuće, nego logične na područjima gdje nije bilo reda. Obrazlaže da su zastupnici dugo davali prednost društvima koja su davala veću proviziju i zakon je trebalo mijenjati.

• Ne vole me sigurno zato što sam krut, tvrd i nepopustljiv, a oni su u svojoj praksi naučeni da kroz lobiranje ugrade svoje interese u zakon – priznaje Duvnjak, ali potvrđuje da to ne znači kako neka opravdana razmišljanja struke nisu bila ugrađena u zakon.

Sudionici tržišta kapitala koji s njim surađuju na izradi zakona o tržištu kapitala hvale suradnju s njim.

No bez obzira na to, ostaje činjenica da su svi zakoni na kojima je radio dobili pozitivno mišljenje od Europske komisije. Također u vezi s tim zakonima nije stavljen nijedan benchmark pri otvaranju pojedinih poglavlja.

Njegovi bivši kolege priznaju da je znao ostajati u Ministarstvu do ranih jutarnjih sati na izradi zakonskih prijedloga. Zahvaljujući tome Ministarstvo financija je prošle godine uspjelo ispuniti sve zahtjeve iz Nacionalnog programa za pristupanje EU.

• Prednost Duvnjaka jest i u tome što nije oženjen – komentar je jednog njegova bivšeg kolege – zbog čega se može prihvatiti mnogih novih prilika, ali i bez obzira na to zbog ambicije i radišnosti spreman je na nove izazove.

Duvnjakovu pak prepotentnost mnogi zapažaju, ali njegovi bolji znalci iz Ministarstva samo pripisuju stajalištu koje uvijek zna zauzet.

Na zakonima je počeo raditi sa sadašnjim predsjednikom Uprave Hanfe a tadašnjim pomoćnikom ministra financija Antom Šamodolom, za kojega danas kaže kako mu je pružio priliku da pokaže koliko zna i može.

Duvnjak je na mjestu predsjednika fonda zamijenio Grgu Ivezića, kojemu su mnogi zamjevali slabo izlaženje u javnost, no što ipak nikako ne treba povezati s kvalitetom posla. Ipak, s obzirom na to da je riječ o osjetljivoj temi – privatizaciji, iza koje se već godinama vuku različite afere, izlaženje u javnost je poželjno, pa će se toga, prema obećanjima, pridržavati i novi predsjednik fonda.

Među prvim poslovima sigurno će mu biti rješavanje sudbine KIM-a, a uskoro će održati i prvu sjednicu Upravnog odbora. Koja ga još poslovi čekaju, Duvnjak ne želi pričati, no nije tajna da fondu slijedi skoro preoblikovanje.

Još prošle godine najavljen je model privatizacije koji bi se trebao temeljiti na prodaji kroz tržište kapitala. Možda je zato i upravo odabir Duvnjaka još jedan dodatni plus, jer on poznaje tržište kapitala, a za što su već zadovoljstvo iskazali i u samom fondu.

Buduće bi se privatizacije, kao što se prije najavljivalo, trebale početi prijenosom portfelja HFP-a na nekoliko zatvorenih investicijskih fondova. Natječajem bi se zatim birala društva koja bi upravljala imovinom koja bi se prenijela u ZIF-ove, a zadatak fond menadžera bio bi da dodatno ojačaju neke tvrtke prije ponude njihovih dionica na burzi, koje će fond menadžeri tih fondova pripremati zajedno s Vladom. U privatizaciji će uz posebne uvjete moći sudjelovati građani i, dakako, institucionalni ulagači. Zatvoreni fondovi bi se, prema ranijim javama, mogli formirati sredinom godine, nakon čega bi se počelo s pripremama za IPO. Nekretnine bi se, pak, iz HFP-a prenijele u Državni ured za upravljanje državnim imovinom, a u drugoj fazi bi se osnovao fond nekretnina.

Iako radoholičar, Duvnjak ne zanemaruje odmor. A tada se prepusta sportu. Voli vaterpolo, jet ski, quadove, odnosno, kao što kaže, sve što potiče adrenalina a što nije pretjerano opasno. Za druge stvari, poput nekih hobija, kaže, gotovo nema vremena u posljednje dvije godine.

U svakom slučaju, na čelno mjesto došla je osoba koja će u sjedište fonda u Lučićevu sigurno donijeti radnu kulturu, a vjerojatno i omogućiti da se privatizacija uistinu ubrza.