Za provedbu ZERP-a postoje svi zakonski akti

Poduzetnik sam koji se, uz ostalo, bavi i ribarstvom. Zato sam veoma zainteresiran za problematiku ZERP-a. Čujem glasine da zbog toga što nisu doneseni prateći akti ZERP (iako se primjenjuje na sve subjekte) ne omogućava ni kaznenu ni prekršajnu ni bilo koju drugu odgovornost za one koji ga se ne pridržavaju. Je li je to točno? Š. M., Split

Vaše je pitanje itekako aktualno i, srećom, odgovor na njega je niječan. Prije desetak dana (11. veljače) održana je redovita skupština Hrvatske pravne akademije, kojoj, inače, predsjeda jedan od najvećih hrvatskih i međunarodnih autoriteta za kazneno pravo i savjetnik ministrice pravosudja, član mnogih domaćih i međunarodnih stručnih tijela, profesor Željko Horvatić. Upravo je on, izvješćujući o Akademijinoj aktivnosti, odgovorio na to pitanje. Bit je u tome da je Republika Hrvatska ratificirala mnogo međunarodnih ugovora koji su tako (naravno, i objavom u Narodnim novinama) postali dio hrvatskog prava, sa snagom iznad drugih hrvatskih zakona. Na taj način postoji jasan pravni temelj za postupanje svih mjerodavnih vlasti, pa i sudbene, uključujući i prekršajne sudove, a da pritom nije nužno donijeti nikakav drugi akt. Pri tome nema zapreke da se ti drugi akti donesu, na tome se i radi, ali to nije uvjet da naše vlasti rade svoj posao, pa i izričtu odgovarajuće sankcije.

Bavim se poduzetništvom i, nažalost, u tom je poslovanju bilo nekih nezakonitosti zbog kojih se vodi odgovarajući kazneni postupak za djelo počinjeno početkom 2004. S obzirom na to da Ustav zabranjuje povratni učinak zakona, kako stoji stvari sa zastarom, odnosno odnose li se na mene sadašnje strože kazne za to djelo i sukladno tomu dulji rokovi zastare ili pak oni koji su vrijedili u vrijeme počinjenja djela? H. G., Varaždin

Vaše pitanje ne sadrži sve podatke koji bi omogućili posve precizan i jasan odgovor. No potpuno je jasno da hrvatski Ustav dopušta kao iznimku od općeg pravila povratni učinak zakona, i to samo njihovih dijelova iz posebno važnih razloga, što mora biti zakonom propisano. Navedena iznimka ne može se primijeniti na Kazneni zakon, to Ustav izrijekom zabranjuje. To znači da će se na vaš slučaj u odnosu na kaznu (budete li kažnjeni) moći primijeniti samo propis koji je vrijedio u vrijeme kad je djelo učinjeno. Međutim Vrhovni je sud Republike Hrvatske pod brojem Su-IV-155/06-8 od 13. studenoga 2006., upravo u povodu izmjena Kaznenog zakona (i mnogo većih kazni nego prije te izmjene za niz djela) donio pravno shvaćanje prema kojemu će se na zastaru, ako nije nastupila do stupanja na snagu navedene izmjene, primijeniti novi propis, što znači da će se njezin rok produljiti. Navedeno je obrazloženo time da zastara nije privilegij za počinitelja, nego institut donesen zbog oportuniteta, pa se pitanje blažeg zakona uopće ne postavlja u odnosu na pitanje zastarjevanja.

Inozemnim partnerima iznajmljujem autodizalice i radnike za rad na njima pa me zanima oporezivanje li se PDV-om takav najam. Napominjem da inače jesam obveznik PDV-a. Ž. R., Zagreb

Prema općem načelu propisano je da se mjestom obavljanja usluge smatra sjedište poduzeća koje usluge obavlja ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju. Ako uslugu obavi poslovna jedinica, mjestom obavljanja usluge smatra se mjesto sjedišta poslovne jedinice. Postoje iznimke od tog načela, pa se, među ostalim, mjestom obavljanja usluge smatra mjesto na kojem se nalazi nekretnina ako je riječ o uslugama u svezi s tom nekretninom. Kod usluga ustupanja osoblja (radne snage) i iznajmljivanja pokretnih dobara, osim prijevoznih sredstava, mjestom obavljanja usluge smatra se mjesto sjedišta poduzeća primatelja usluge.

Stoga, ako tuzemni poduzetnik, porezni obveznik, autodizalicama u inozemstvu obavlja usluge vezane uz nekretnine, takva se usluga oporezuje prema mjestu gdje se nalazi nekretnina na kojoj se obavljaju radovi. Nadalje, usluga najma autodizalice i radnika inozemnom poduzetniku oporezuje se prema sjedištu primatelja usluge s obzirom na to da se autodizalica ne smatra prijevoznim sredstvom, nego građevinskim strojem – pokretnim dobrom, pa usluga njezina najma i radne snage koju obavi tuzemno društvo inozemnom poduzetniku ne podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost prema odredbama hrvatskoga Zakona o PDV-u, nego u inozemstvu prema zakonu zemlje u kojoj je sjedište inozemnog poduzetnika.

Plaća li se PDV na kamate po kreditu koji poduzetnik daje fizičkoj osobi i je li obvezno izdati račun za obračunate kamate? L. B., Slavonski Brod

Obračunate kamate na odobrene kredite u smislu Zakona o PDV-u smatraju se oporezivom naknadom, a kod usluga kreditiranja porezna je osnovica ugovorena kamata. Ako je ugovorena kamata niža od četiri posto na godinu, porezna je osnovica kamata od četiri posto. Pri obračunu PDV-a po izdanim računima porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluge. Obračunskim razdobljem smatra se vrijeme od prvog do posljednjeg dana u mjesecu. Kad je riječ o uslugama koje se obavljaju kontinuirano, u više obračunskih razdoblja, porezna obveza nastaje nakon proteka svakog obračunskog razdoblja, što u konkretnom slučaju znači da obveza PDV-a nastaje mjesečno prema zaduženju kamate na odobreni kredit.

Na obračunatu kamatu i PDV poduzetnik mora izdati račun svaki mjesec; nije dovoljan prikaz zaduženja kamata i PDV-a prema otplatnom planu iz kojeg je razvidna obveza kamate i PDV-a. Propisano je naime da porezni obveznik mora za isporučena dobra i obavljene usluge ispostaviti pisani račun najmanje u dva primjerka, od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi kao isprava za knjiženje.