Nakon sastanka Sanadera s Rohatinskim i bankarima, guverner je izašao u javnost s preporukama Vladi za borbu protiv inflacije, o kojima nije bilo riječi na sastanku. Iz Banskih dvora poručuju da čine sve za smirivanje stanja i da možda HNB još ima prostora za djelovanje.
Proračun za sljedeću godinu je gotov, a na dnevnom redu Vlade trebao bi biti sljedećeg tjedna. Iako se točne brojke prihoda i rashoda ne mogu dobiti, ipak je poznato da je konstruiran na razinama koje su usmjerene na borbu protiv inflacije – s umjerenim rashodima i deficitom koji će biti na razini prošlogodišnjeg, odnosno oko 2,2 posto BDP-a. Iako je to znak dobrog prvoga koraka s fiskalne strane, mnogi stručnjaci ostaju oprezni, jer u borbi protiv inflacije veću bi pažnju trebalo usmjeriti na rashode javnih poduzeća koji nisu ugrađeni u proračun. Pa zatim i na ostale elemente kao što su potrebno zauzimati investicija te reforme, u kojima sigurno ni ove godine neće biti većih pomaka, pa ćemo i dalje biti prepušteni Vladinoj kupnji vremena.
No, vremena za to nema, slažu se stručnjaci, a najglasnije opomene kao i obično pristiju iz Središnje banke.
Svoje preporuke Vladi za borbu protiv inflacije ovog je tjedna iznio guverner Rohatinski, ali izgleda da se u Vladi ne osjećaju presretni zbog uputa koje im daje guverner jer kažu da i sami znaju što im je činiti. Što više, tvrde da o guvernerovim prijedlozima nije ni bilo riječi na sastanku Sanadera s Rohatinskim i bankarima, niti im se sviđa što se takve preporuke iznose preko među. Iako ne izravno, u Vladi poručuju da čine sve za smirivanje sadašnjeg stanja te da je možda HNB taj koji još ima prostora za djelovanje.
No zanimljivo je ipak da će svaki stručnjak u zemlji imati stajalište da HNB velikog prostora za djelovanje više nema. Jedna od otvorenih mogućnosti Središnje banke je popuštanje aprecijacijskim pritiscima, ali onda je pitanje tko će rješavati problem nekonkurentnog izvoza. Zato je Vlada ta, slaže se većina, koja bi morala napraviti veći rez u državnoj potrošnji.
Bez pojačane štednje teško se može izvući iz sadašnje situacije, tvrde analitičari. Proračun je bitan element koji iskazuje Vladinu volju za smaženje rashoda.
- Očekujem antiinflacijski orijentiran proračun koji bi rezultate mogao dati u srednjem roku – kaže analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić.
No, proračun nije jedini element za štednju, jer bi ista takva volja trebala postojati i za rashode koji ne ulaze u proračun, kao što su rashodi javnih poduzeća i lokalni monopolii.
- Nije poznato što stoji u kolektivnim ugovorima u javnim poduzećima, a rashod poput većih plaća mogao bi biti pritisak na troškovnu inflaciju – tvrdi Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Zato kolektivne ugovore treba staviti pod kontrolu.
I dok su Vlada i HNB u nerazmjernom razmišljanju o tome tko bi više trebao voditi računa o cijenama, sindikalci su neki dan upozorili da ne žele prepucavanja među njima.
-
Središnja banka ne bi smjela samo upozoravati na kritičnost stanja, jer ona je ta koja vodi brigu o stabilnosti cijena – poručuje sindikalac Krešimir Sever. HNB je, naime, sve svoje mjere prebacio na banke, a koje onda zbog raznih ograničenja posluju sa znatno smanjenom količinom novca.
-
Bankama je na raspolaganju zbog raznih rezervi tek 65 posto sredstava u odnosu na štednju, dok vani banke mogu poslovati s 95 posto novca, odnosno tek se prosječno oko pet posto odnosi na rezerve – kaže konzultant Damir Novotny.
-
A onda pak banke, kako bi zadržale profit, poskupljuju kredite, u kojačnici opet sve osjete građani – kaže Sever.
Drago mu je što je HNB napokon i javno iznio mjere kojima se inflacija može ukrotiti. Iako ih sve ne smatra opravdanima, kao što je primjerice ograničenje rasta plaća ili zaduživanje na stranom tržištu.
- Slažemo se da plaće ne bi smjelo rasti brže od stope inflacije, ali one su kod nas prosječno rasle oko 1,5 do dva posto na godinu, što je znatno niže od stope inflacije, ali i ostvarene produktivnosti – kaže Sever.
Osim HNB-ovih izrečenih mjera, Lovrinčević smatra da bi u cilju obuzdavanja inflacije, a kroz smanjenje pritisaka na plaću, trebalo povećati kvotu za uvoz radne snage. Nadalje, kaže, država bi poput nekih drugih zemalja mogla povećati neoporezivu osnovicu za plaću s 1.600 na 1.700 kuna, odnosno za visinu inflacije, koja preračunato iznosi upravo 100 kuna. Ministar Šuker kaže da se takvo razmišljanje ne isključuje, ali da ga se mora dobro razmotriti zbog Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.