Home / Biznis i politika / Decentralizacija otežava gradnju 1

Decentralizacija otežava gradnju 1

Uloga države u planiranju i razvoju nacionalne telekomunikacijske infrastrukture je zanemariva. Vlada planira iznajmljivati interne optičke mreže šest državnih tvrtki, ali u HAC-u i Plinacru već upozoravaju da nemaju viška kapaciteta za iznajmljivanje.

Podatak o planiranom rušenju skoro 100 odašiljača mobilnih telekomunikacija postavljenih bez odgovarajućih dozvola iznenadio je većinu sudionika konferencije o ulaganjima u telekomunikacije koja je prošlog tjedna održana u Zagrebu. Iznenadeni nisu bili jedino predstavnici mobilnih operatera, koji su u ne službenim razgovorima tijekom konferencije upozoravali da će se situacija dodatno pogoršati.

Naime, od listopada 2007. na snagu je stupio novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji kojim je nadležnost za izdavanje dozvola za nove odašiljače prebačena s Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na jedinice lokalne uprave.

  • Sada nam neki gradovi nude kao jedinu lokaciju za nove odašiljače svoju industrijsku zonu udaljenu kilometrima od centra grada – žali se predstavnik jednog od mobilnih operatera.

U Hrvatskoj postoji 4.100 baznih postaja, ali to, tvrde operateri, nije dovoljno za uvođenje novih tehnologija poput 3G standarda i poboljšanja pokrivenosti signalom. Tele2 je nedavno morao produljiti sporazum o nacionalnom roamingu (ovaj put s drugim partnerom) jer očigledno ne uspijeva dovoljno brzo graditi vlastitu mrežu. U Vipnetu smatraju da je za adekvatni razvoj telekomunikacijske infrastrukture koji će nas držati u koraku s razvojem u zemljama EU potrebno još nekoliko stotina baznih stanica.

Kao i mobilni operateri, i novi su fiksni telekomunikacijski komi zbog nesređene situacije bili prisiljeni na širenje mreže ponekad bez svih potrebnih dozvola. Specifičnost nepokretnih telekomunikacija je da još uvijek nije jasno od koga dozvole za polaganje svojih kablova moraju tražiti: T-HT inzistira da je cijela mreža podzemnih cijevi u kojima su telekomunikacijski kablovi (distribucijsko-telekomunikacijska kanalizacija ili DTK) isključivo njihovo vlasništvo, dok im neki gradovi to vlasništvo osporavaju.

  • Lokalna samouprava je dodatno zakomplicirala pitanje DTK jer smo se sada našli između čekića i nakovnja. Potrebno je da netko sustavno i hitno riješi pitanje DTK. Jedino znamo da nismo vlasnici i trebamo uvjete koji će s jedne strane biti transparentni i jednoznačni, a s druge strane koji nikome neće ići na ruku – kažu u Optima telekomu.

Dok grade vlastitu mrežu kablova po Hrvatskoj, novi fiksni operateri moraju koristiti mrežu T-HT-a i za to mu plaćati naknadu. Iznosi tih naknada su drugi izvor njihovog nezadovoljstva.

  • Smatramo da su cijene ADSL transport usluga i cijene najma parice do krajnjega korisnika neopredeljene visoke i time koče mogućnosti konkurentnosti za ostale operatore. Uz te veleprodajne.

Prema novom je Zakonu o prostornom uređenju i gradnji potrebno pribaviti lokacijsku dozvolu i potvrdu glavnog projekta za sve tipove baznih stanica, pa tako i za bazne stanice na krovovima, objašnjavaju u Vipnetu. Lokacijska dozvola podrazumijeva izvod iz katastarskog plana, idejni projekt, potvrde projektanata te dokaz o pravnom interesu. Operateri su od nadležnih upravnih tijela županija i gradova dužni tražiti rješenje o uvjetima građenja i potvrdu glavnog projekta kao ekvivalent dosadašnjim građevinskim dozvolama. Za potvrdu glavnog projekta potrebno je pisano izvješće o kontroli projekta kao i glavni projekt te elaborat o geotehničkim i drugim istražnim radovima, parcelacijski elaborat ovjerjen od tijela za državnu izmjenu, potvrda nadležnoga državnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu i dokaz o pravu gradnje.