Lik i djelo

U državnu službu dolazi u trenutku kad je ekonomska situacija relativno zabrinjavajuća. Dolenec smatra da treba biti oprezan s inflacijom te preporučuje već poznatu formulu, a to je fiskalna konsolidacija.

Nakon Martine Dalić, ponovno je ekonomski analitičar iz privatnog sektora sjedio na mjesto državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju. Hrvoje Dolenec napustio je mjesto ekonomista u Raiffeisen banci, a ta je banka inače već drugi put državi prepustila svoga glavnog ekonomista. Prije četiri godine to je mjesto u banci zbog odlaska u Ministarstvo financija napustio Ante Žigman.

Dolenec je trenutačno na dvjema pozicijama, obavljaju posljednje preostale poslove u banci i brzo proučava sve nove poslove koji ga očekuju na novom radnom mjestu. A njihov opseg nije malen, što priznaje i Dolenec, koji je, kaže, već u nekoliko dana naučio dosta novoga.

Pregovori u vezi s njegovim dolaskom u Vladu bili su relativno kratki. Vlada ga je na to mjesto imenovala prošlog tjedna, sa željom da već sljedeći dan ‘preseli’ u Vladu, prije svega zbog veličine posla koji stoji pred njim, a koji zaostaje jer je već neko vrijeme to mjesto upražnjeno. Iako će mu područje rada biti opsežnije nego u banci, nitko od njegovih poznanika ne sumnja u sposobnosti njegova profesionalnog rada na novom radnom mjestu jer ga opisuju kao vrlo stručnu i samozatajnu osobu, s kojom će Vlada dobiti veliku pomoć. Precizan je, poslušan, poštuje rokove i na njega se čovjek može osloniti, komentira jedan bivši radni kolega, uvjeren da je Dolencu ovo odlična prigoda i dobro vrijeme da se okuša i kao top menadžer, pa makar to bilo i u javnom sektoru. A i sam je, tvrdi Dolenc, bio željan novih izazova. Jer nakon određenog vremena entuzijazam na poslu pada i čovjek poželi nešto novo. A poziv u Vladu, kaže, došao je relativno iznenađeno.

Dolenc je karijeru počeo u Hrvatskoj narodnoj banci, a već tada radio je s danas istaknutim imenima na području makroekonomije. Pa zato i Dolenc sam kaže da vjerojatno i uzori ostaju oni od kojih se na početku uči. U njegovu slučaju to su Marko Škreb i Velimir Šonje, koji su mu, kaže, bili mentor kod diplomskog rada, a poslije pomogli u razvojnom smislu. No i oni o njemu imaju vrlo pozitivno mišljenje.

• Hrvoja sam uvijek smatrao vrijednim i dobrim ekonomistom – kaže Marko Škreb, guverner Središnje banke u vrijeme Dolenčeva rada u banci.

Kao i većina drugih njegovih poznanika i Škreb dijeli mišljenje da je odlazak u Vladu ne samo izazov nego i osobni i profesionalni razvoj. A to je imenovanje i sigurni dobitak za državnu upravu.

• Razlog zbog kojega smatram da je Dolenc dobar izbor i da će biti uspješan u svom poslu jest njegovo iskustvo, ne samo rada u privatnom sektoru nego i iskustvo rada u korporaciji – smatra njegova prethodnica u Vladi Martina Dalić, koja ga je uostalom i predložila za to mjesto.

• Dolenc dolazi u državnu službu ne samo s makroekonomskim znanjima nego i s iskustvom u komunikaciji s nadređenima i podređenim hijerarhijskim razinama, iskustvom u organizaciji posla i slično, a to je vrlo bitno za dužnost koju će obavljati i daje mu prednost u odnosu, primjerice na osobe s isključivo akademskom pozadinom – smatra Dalić.

Iskustva koja će tu steći – uvjeren je Škreb – sigurno će mu biti od koristi u njegovu budućem angažmanu.

A imajući na umu njegove prethodnike, koji su s mjesta glavnih ekonomista krenuli u državnu službu kao što su Martina Dalić ili Ante Žigman, mnogi mu već sada u šalu kao sljedeći poslovni korak predviđaju mjesto u upravi neke banke.

Novinari su mu se često obraćali za pomoć u iznošenju raznih analiza smatrajući ga vrlo stručnim na području makroekonomije. No, i novinari su uočili njegovu samozatajnost. Dakle, ne dolazi u obzir preveliko isticanje i razbacivanje vlastitim znanjem.

• Hrvoje pripada osobama koje su tihe i manje primjetne i koje možda nikad neće biti ‘zvijezde’, a često su barem jednako vrijedne i stručne kao i tzv. ‘zvijezde’ – komentira jedan njegov znalac.

• Njegovu samozatajnost smatram vrlinom – kaže Škreb i nastavlja: – U današnjem svijetu u kojemu vladaju ‘celebrityji’, natjecanje i ego tri-povi, ljudi koji se stavljaju iznad struke i viših ciljeva, mislim da treba istaknuti i iznimno cijeniti poštenu i tihi rad na svome poslu.

Dolenc je rođen 1973. godine u Zagrebu, ali osim rođenja i školovanja život je proveo u Donjoj Stubici, gdje živi i danas te svaki dan putuje na posao u Zagreb. Zasad, kaže, i ne razmišljam o preseljenju u Zagreb. Pa čak i kad je studirao u gradu, svaki je vikend odlazio doma, gdje mu je bilo društvo i gdje se mogao bolje koncentrirati na učenje. Od učenja se u to vrijeme volio ‘ispuhati’ igrajući košarku. Danas je zaljubljenik u skijanje, pa osim duljeg boravka na visokim planinama, koristi i vikende za odlazak na skijališta. Zaljubljenik je i u SF romane. Zagorac je i često se voli šaliti na račun svojih zemljaka i sebe sama, bilo u vezi sa zagorskim vinom, ili s naivnošću. Tako je, primjerice dulje na računalu držao zaljepljenu Felixovu šalu o kvaliteti zagorskog vina.

Mnogi novinari koji prate makroekonomiju primijetili su da su Dolenčeve prognoze najbliže onima u HNB-u ili Vladi. Iako su to neki tumačili pretjeranom podobnošću, tko ga bolje zna tu mače to rezultatom njegova naukovanja u HNB-u, gdje je naučio tamošnju metodologiju izračuna pojedinih indikatora. No isto tako, priznaje Dolenc, bilo je slučajeva u kojima se nije slagao s politikom Središnje banke ili Vlade. No sada će biti na drugoj strani te će biti u položaju u kojem više neće moći kritizirati politiku Vlade.

U državnu službu dolazi u trenutku kad je ekonomska situacija u zemlji relativno zabrinjavajuća. Dolenc smatra da treba biti oprezan s inflacijom, ali da situacija nije dramatična, međutim, mogla bi to postati dođe li do političkog popuštanja poput naglog dizanja plaća. Preporučuje već poznatu formulu, a to je fiskalna konsolidacija.

No, osim analiza i projekcija, opsežnost posla u novom Vladinu uredu bit će veća. Poput daljnjeg razvoja Strateškog okvira za razvoj i sustava pokazatelja za praćenje njegova izvršenja. Zatim EU fondovi – praćenje provedbe Phare i ISPA projekta, završetak procesa programiranja za projekte iz IPA-e do 2009. godine, za koje su već usvojeni operativni planovi, izrada operativnih planova i prijedloga projekata za korištenje IPA programa nakon 2009. godine, osmišljavanje sustava za provedbu i korištenje strukturnih fondova i Kohezijskog fonda uključujući i izradu svih strateških dokumenata potrebnih za korištenje strukturnih fondova, prije svega Nacionalnoga strateškoga referentnog okvira.