Prema podacima koje je u sklopu 24. zimske andragoške škole u Opatiji iznio načelnik Agencije za obrazovanje odraslih Mile Živčić, 2005. je godine u 25 zemalja Europske unije 10 posto stanovništva u dobi između 25 i 64 godine bilo uključeno u neki oblik cjeloživotnoga učenja.
Rekorderi su Švedani s 32 posto, a u Hrvatskoj je takvih znatiželjnika samo 2,1 posto, što je, najblaze rečeno, zabrinjavajuće.
Još je porazniji podatak da prema posljednjem popisu stanovnika u Hrvatskoj 15 posto odraslih osoba nema završenu osnovnu školu, stoga bismo ih, i bez osobito strogih kriterija ocjenjivanja, mogli svrstati među nepismene.
S takvom populacijom nije baš lako konkurirati razvijenim zemljama kojima se pokušavamo priključiti ulaskom u Europsku uniju.
