Gredelj hvata brzi vjetar

Hrvatska je od turizma prošle godine zaradila gotovo sedam milijardi eura. Našu zemlju posjetilo je gotovo deset milijuna turista, a golema trpeza, unatoč svim našim prednostima u proizvodnji hrane, velikim se dijelom punila i puni uvoznim proizvodima. Može li se i kako povećati udjel domaće prehrambene industrije u opskrbi hotela i restorana pa onda i povećati zaradu od turizma?

U vrijeme kada cijene hrane vrtoglavo rastu, Hrvatska, usprkos svim dobrim pretpostavkama za proizvodnju hrane, obara rekorde u njenom uvozu. Sve dosadašnje vlade govorile su da izdvajaju velika sredstva za poljoprivredu i povećanje poljoprivredne proizvodnje, ali svake godine stanje je sve gore, a uvoz veći. Doista je nevjerojatno da Hrvatska, koja dobar dio razvoja gospodarstva temelji na turizmu i poljoprivredi, ne može proizvodnjom hrane zadovoljiti svoje potrebe i potrebe turista, iako imamo komparativne prednosti, posebice u obrađivim površinama i klimi, a i niz nam drugih okolnosti ide na ruku.

Postoje i drugi paradoksi, pa se znatno više ulaže u gradnju hotelskih kompleksa na obali, što je jednako potrebno za kvalitetan razvoj turizma, ali ne na način da vlast često bez vizije prenamjenjuje poljoprivredno zemljište u građevinsko kako bi investitorima omogućila kratkoročnu dobit i još više pogoršala ionako loše stanje u proizvodnji hrane. Sve to pokazuje da se još poljoprivreda i turizam ne vole, umjesto da se nadopunjuju. Problemi s kojima smo sada suočeni i na što se već godina upozorava samo će još više dolaziti do izražaja.

Naime, prema procjenama Instituta za istraživanje međunarodne politike o hrani, u doglednoj budućnosti porast će cijena hrane. Razloga je više, od klimatskih promjena do rasta globalne potražnje za hranom, i to ponajprije u zemljama koje bilježe snažan gospodarski rast, poput Kine i Indije, sve do promjena u energetskim strategijama pojedinih zemalja. Naime, i uljana repica te kukuruz od kojih se proizvodi biogorivo trebaju se negdje uzgojiti, a posljedica će biti manje površina na kojima se uzgaja hrana za ljudsku prehranu.

Institut prognozira da će se zbog globalnog zagrijavanja i smanjenja poljoprivrednih površina korištenih za proizvodnju hrane za ljudsku prehranu do 2020. godine svjetska poljoprivredna proizvodnja zabilježiti pad od 16 posto. To će se svakako odraziti i na turistički, ali i na cijeli uslužni sektor, koji će tako postati skuplji i manje konkurentan.

U takvim očekivanim okolnostima nesumnjivo bi dobro došlo znatno povećanje proizvodnje hrane, jer osim što bi se na taj način smanjio uvoz, stvorila bi se i velika komparativna prednost naše zemlje i izbjegli nagli i skupi poremećaji na tržištu hrane. Dotad se možemo samo čuditi razmjerima uvoza hrane, a to najbolje ilustrira podatak da je po stanovniku prošle godine uvezeno hrane za više od 450 US dolara.