Home / Tvrtke i tržišta / Obiteljski hoteli

Obiteljski hoteli

Mali, obiteljski hoteli zasigurno su se potvrdili na turističkom tržištu, a u sljedećem razdoblju mogli bi imati još važniju ulogu, pogotovo ostvari li se najava o gradnji čak 500 novih takvih hotela.

U Hrvatskoj za sada posluje dvjestotinjak malih, obiteljskih hotela, poznatih i pod nazivom butik-hoteli, odnosno vile i penzioni. Takvi se hoteli često nalaze u mjestima nedovoljno zanimljivima velikim hotelskim grupacijama u kojima kvalitetnu hotelsku ponudu katkad osmišljavaju jedino mali poduzetnici. U većim središtima, pak, mali hoteli u pravilu dopunjavaju ukupnu hotelsku ponudu dajući joj poseban ‘štit’ autohtonosti i ekskluzivne te personalizirane usluge. Mali obiteljski hotelijeri i poduzetnici sudjeluju za sada sa samo 10 posto u smještajnim kapacitetima hrvatske hotelske ponude, ali namjeravaju, što pokazuju djelovanjem u čudni obiteljskih i malih hotela, taj udjel povišiti na 50 posto ukupnih kapaciteta. Inače, ta udruga okuplja nešto više od 170 članova, od kojih su 120 hoteli, a ostalo su gospodarstva koja se bave visokokvalitetnim agroturizmom. Članovi Udruge zajedno zapošljavaju otprilike 2.200 djelatnika i prihoduju, prema vlastitim procjenama, 500-tinjak milijuna eura. Sudeći po iskustvima i odjecima u javnosti, dio je tih poduzetnika u nekoliko proteklih godina postigao zavidne poslovne uspjehe i stekao ime na hotelijerskoj i ukupnoj turističkoj sceni.

Tako je osječki hotel Waldinger, obiteljski pothvat dugogodišnjeg ugostitelja Berislava Mlinarevića, kao najbolji mali hotel na svijetu nedavno nagradila međunarodna turistička organizacija Trade Leaders Club. Mlinarević je hotel sa 16 soba u središtu Osijeka otvorio 2004. uloživši četiri milijuna eura. Kaže da se trudi goste privući svojevrsnim starogradskim šarmom, inventarom (koji ima mnoge elemente koje zahtijevaju hoteli visoke kategorije, dakle s pet zvjezdica) i ljubaznim i educiranim osobljem. Tako je među njegovim zaposlenicima i sommelier školovan u SAD-u, a da bi se moglo udovoljiti zahtjevima gostiju koji preferiraju makrobiotičku prehranu, kuhar je upravo na makrobiotičkom tečaju.

Uspjevaju samo dugoročni projekti. Slično razmišlja i Tulio Fernetich, vlasnik hotela San Rocco u Brtonigli u Istri. I njegov poduzetnički pothvat djelo je zajedničkog rada cijele obitelji, bez čega prema njegovim tvrdnjama nema uspjeha u poslovanju. San Rocco ima 12 soba, restoran i vinski bar, a od ove godine i wellness centar. Kvalitetu i veliki trud obitelji Fernetich prepoznali su i stručnjaci, pa im je tako u organizaciji Hrvatske radio-televizije, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge hotelijera i restoratera dodijeljena nagrada Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2007. za najbolji hotel u kategoriji malih hotela. Otvoren je prije tri godine, djelomice vlastitim novcem, a djelomice i novcem posebne kreditne linije Ministarstva turizma Poticaj za uspjeh. Ukupna je investicija stajala otprilike tri milijuna eura.

  • To je najučinkovitija kreditna linija za nas male hotelijere. Moram pohvaliti i djelatnike Ministarstva koji su nam svojim savjetima pomogli da realiziramo kredit. Kad je riječ o odluči da se bavimo hotelijerstvom, postojalo je i mnogo drugih poslova uz pomoć kojih smo uloženi novac mogli vratiti mnogo brže. No ja, ipak, mislim da treba gledati dugoročno i imati jasan cilj u kojem se smjeru se želi ići – kaže Tulio Fernetich.

Dodaje i da su gosti koji prvi put dođu u hotel ugodno iznenadeni jer dobiju nešto čega ima gdje, osim u Toskani, a cijene su znatno niže od onih u Italiji. Kad je riječ o obogaćenju ponude u posezoni, Fernetich misli da bi se, osim malih hotela od kojih se već mnogi dokazali u izvansezonom poslovanju, i velike hotelske grupacije koje posluju u Istri i drugdje u Hrvatskoj trebale opredijeliti za to da ponudom više nastoje privući goste i u zimskim mjesecima.

San Rocco uspijeva zbog zajedničkog angažmana cijele obitelji. I obrazovanje djece podređeno je tom cilju. Tako kći studira turistički menadžment, a sin pohađa studij ekonomije u Trstu da bi novim znanjem i idejama pomogli u poboljšanju obiteljskog biznisa. Osim toga, Fernetich su shvatili i da bez kvalitetnog marketinga više nema gostiju, stoga su u Zagrebu otvorili enoteku i turističku agenciju pod nazivom Istrian Charme. Cilj je toga poslovno-marketinškog iskorača da budu i u živi događanja, prema onoj narodnoj: Ako neće Muhamed brdu…

Problem je i u svom tržištu. Na drugom kraju Istre, u Rapcu, Vladimir Peršić, vlasnik Ville Annette, priča sličnu priču. U njegov hotel, otvoren 2004., dijelom se financiralo vlastitim novcem, a dijelom bankovnim kreditima. Budući da Peršić planira proširenje kapaciteta (hotel zasad ima 12 apartmana i 50-ak soba), nado se novim kreditnim linijama s povoljnim kamatama koje bi se sufinanciralo iz državnog proračuna.

  • Država daje dobre poticaje kojima se omogućava povoljnije kreditiranje za vrijeme gradnje hotela; bez njih mi se nikad ne bismo odlučili na takvu investiciju. Ali nakon otvorenja ostajete sami da se na tržištu borite kako znate. Novac koji treba uložiti u promociju malog hotela nije mnogo manji od svih za promidžbu velikoga. Novac lokalnih ureda TZ-a uglavnom se troši na promociju velikih, što je logično. Veliki diktiraju politiku i na državnoj i na lokalnoj razini, a mali hotelijeri, upravo zato što su mali, ne diktiraju ništa. Država se takvim oblicima poticaja polako rješava sive ekonomije u turizmu jer su gotovo svi mali hoteli u sustavu PDV-a i plaćaju sve poreze, naknade i doprinose. S druge strane upravo je siva ekonomija, pogotovo zimi, nezajednička konkurencija malim hotelima koji zbog kontinuiteta i visokokvalitetne ponude moraju biti otvoreni cijelu godinu. Velik dio posla u tom razdoblju otimaju i vlasnici apartmana koji goste smještaju po znatno nižim cijenama i ne prijavljivaju ih objašnjava probleme u poslovanju Vladimir Peršić.

Istra je kao odredište specifična na turističkoj karti Hrvatske. Čini se da cijela regija, bar kad je riječ o turističkom usmjerenju, podjednako diše. Turizam se potiče cijele godine, pogotovo u manjim mjestima u unutrašnjosti, razvijene su vinske ceste i agroturizam, tako da je sezona mnogo dulja u Dalmaciji, koja, pak, nema jedinstvenu politiku, nego je svako turističko središte samo za sebe, pa je teško postići koheziju kao u Istri.

Kako poboljšati uvjete kreditiranja. O tome govorit i Mate Divić, vlasnik hotela Villa Bacchus u Baškoj Vodi. Objekt koji danas gostima nudi smještaj u 30 soba Divić je vlastitim novcem gradio od 1972., i da nije bilo već spomenute kreditne linije, vjerojatno ni danas ne bi bio dovršen.

  • Problem jamstava treba bolje riješiti, drugim načinima mjerenja kredibiliteta početnika u hotelijersko-turističkom poslu, pri čemu država i banka moraju malo više riskirati na mjeravaju li razvijati taj mali pri-