Za trostruku prodaju istog stana

Kaznena prijava velikogoričke sutkinje Kornelije Ivanušić podnesena je na osnovi čl. 309. st. 2. Kaznenog zakona, prema kojemu je kažnjivo ‘u sredstvima javnog priopćavanja prisilom utjecati na postupanje ili odlučivanje pravosudnog službenika’. U napisu zbog kojega je podnesena kaznena prijava, međutim, kritizira se presuda donesena znatno prije njegove objave.

U petak, 18. siječnja 2008. u 9.30 h djelatnica MUP-a trebala je obaviti tzv. obavijesni razgovor s potpišanim novinarom prema nalogu Državnog odvjetništva u povodu kaznene prijave Kornelije Ivanušić, sutkinje Općinskog suda Velike Gorice (broj predmeta KDO 9745/07). Sutkinja Ivanušić podnijela je kaznenu prijavu protiv novinara zbog teksta ‘Ukinuta nerazumljiva presuda za trostruku prodaju istog stana’ objavljenog u Lideru br. 106 od 12. listopada prošle godine. Kaznena prijava velikogoričke sutkinje Kornelije Ivanušić podnesena je na osnovi čl. 309. st. 2. Kaznenog zakona, prema kojemu je kažnjivo ‘u sredstvima javnog priopćavanja prisilom utjecati na postupanje ili odlučivanje pravosudnog službenika’. U napisu zbog kojega je podnesena kaznena prijava, međutim, kritizira se presuda donesena znatno prije njegove objave. Napis je objavljen u povodu odluke o ukidanju te prije donesene presude. To znači da se više nije moglo ‘prisilom kroz sredstvo javnog priopćavanja utjecati na postupanje ili odlučivanje’ ni sutkinje Ivanušić ni sudskog vijeća drugostupanjskog suda koje je poništilo kritiziranu presudu.

Umjesto da zbog neosnovanosti odbaci kaznenu prijavu, Natali Novak Koštić, zamjenica državnog odvjetnika, izdaje nalog policiji da obavi razgovor s ‘prijavljencem’ (misli se na potpisanih novinara). I policija i Državno odvjetništvo su na taj način umjesto istrage o korupciji u gruntovnici trebali novinara ispitivati je li prije pisanja članka kontaktirao sa sutkinjom Ivanušić i, ako nije, zbog čega nije, je li provjerio činjenice koje se navode u članku, na temelju kojih je dokumenata napisao članak, je li prisustvovao kojoj raspravi u postupku o kojemu je pisao, s kojim je strankama u sporu kontaktirao itd.

U napisu zbog kojega je potpisanih novinara sutkinja Ivanušić kazneno prijavila, naime, navodi se: ‘U tim dvjema presudama (prvostupanjskoj i ukidajućoj, nap. a.) ne spominje se da prijevara Vladimira Debeljačkog s trostrukom prodajom istog stana, zbog koje ga je prvostupanjski sud osudio na tri godine zatvora, ne bi bila moguća bez pomoći sudaca i njima podčinjenih iz Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu. To izaziva sumnju da je ‘ping-pong’ velikogoričkoga Županijskog i Općinskog suda s ‘nerazumljivom i proturječnom’ presudom.

Budući da je poslovnoj javnosti manje- više poznato da predsjednik Uprave Damir Kuštrak nije bio ‘po mjeri’ dioničarima Medike okupljenim oko bivšeg ravnatelja Porezne uprave Mate Perkovića, koji imaju kontrolu nad najviše udjela u tvrtki, vijest da je Nadzorni odbor Medike donio odluku da Kuštrak u istekom mandata prestaje raditi odnos u tvrtki percipira se kao ‘Perković je dao otkaz Kuštraku’. Sâm Kuštrak je, međutim, na to reagirao više nego gospodski.

Ponajprije, bez obzira na količinu obveza koju je imao u utorak, kad je vijest objavljena, nije odbio poziv nijednog novinara koji se zanimao za pozadine njegova odlaska iz Medike. Svi su na glasio da iz Medike odlazi dobrovoljno i u prijateljskoj atmosferi te jednostavno zato što mu istječe mandat. O bilo kakvim neslaganjima s dioničarima nije izustio nijednu riječ.

O tome kamo se sprema otići, nije nikomu odgovorio, ali je svima obećao da će se to uskoro doznati. U kulaorima se u međuvremenu pronijela vijest da će Damir Kuštrak karijeru nastaviti u Zagrebačkoj banci.

HBOR je pristupio Europskoj udruzi javnih banaka (European Association of Public Banks – EAPB), uglednoj udruzi koja zastupa interese svojih članova u odnosu na zakonodavstvo Europske unije i parlament. HBOR je prva financijska ustanova iz Hrvatske koja je dobila poziv za članstvo u EAPB-u, koji okuplja ustanove iz različitih europskih zemalja i zastupa interese banaka koje ukupno drže 15 posto udjela na tržištu Europe i zapošljavaju oko 190 tisuća radnika. Ukupna je aktiva ustanova članica veća od 3.500 milijardi eura.

HBOR-ove aktivnosti uključuju suradnju s međunarodnim ustanovama pri donosu pružanja još bolje usluge hrvatskim poduzetnicima omogućavajući im uvjete istim poduzetnicima iz europskih zemalja. Tako su hrvatski poduzetnici stavljeni u ravnopravan položaj s konkurentima s kojima se natječu na međunarodnom tržištu, posebno onom Europske unije – izjavio je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.