Home / Biznis i politika / Direktori

Direktori

Podjela ministarskih fotelja i mjesta državnih tajnika i pomoćnika još ne znači da su novi koaliciji partneri s dnevnog reda skinuli kadrovska pitanja. Sljedeći će korak nove vlade sigurno biti razgovor o imenovanjima direktora javnih poduzeća i poduzeća u kojima država ima većinske udjele, pa se inače ‘mrsko’ teme za domaće političare samo sele na niže razine. Pozicije direktora u tim poduzećima s razlogom su vrlo atraktivne – država kao vlasnik nije osobito stroga prema menadžerima na čelu svojih poduzeća u smislu rezultata i profesionalnih normi. Mnogo je važnija podobnost i interesi nacionalnih ili lokalnih moćnika.

Prošlotjedna ostavka Marija Crnjaka, predsjednika Uprave Hrvatskih autocesta, samo je uvod u rošade koje bi uskoro trebale uslijediti i u drugim državnim i javnim poduzećima. Crnjak je odlučio napustiti HAC šest mjeseci prije isteka mandata. Službeni je razlog odlaska vezan uz zdravstvene probleme, a Crnjak se odlučio vratiti tamo odakle je i došao – u IGH. Osim što je na čelo HAC-a došao iz tvrtke koja dobiva poslove projektiranja i nadzora gradnje autocesta, Crnjak je cijelo vrijeme i dioničar IGH-a (trenutačno ima 800 dionica, a na njima je u četiri godine zaradio oko 10 milijuna kuna), što upućuje na sukob interesa. Za vrijeme njegovog mandata IGH je od HAC-a dobio poslove u vrijednosti 527 milijuna kuna. Napuštajući mjesto predsjednika Uprave Crnjak je naglasio da ne odlazi zbog sumnje u sukob interesa jer je riječ o zanemarivom udjelu u dioničkoj strukturi IGH. Tko će ga naslijediti još nije poznato iako se u nekim krugovima može čuti da HSS ima kandidata – Zorana Klarića, ali da i HDZ želi svog čovjeka na tako strateškoj poziciji, a nepotvrđene informacije daju naslutiti da je riječ o Zlatku Korparu, članu Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb, koji je tamo došao iz tvrtke Cesta Varaždin.

Sudeći prema informacijama iz neslužbenih izvora u građevinskim krugovima, svi veliki poslovi koje naručuje država pod kontrolom su upravo vodećih ljudi IGH i s njim povezanih kompanija kao što je splitski Konstruktor. Oni su povezani s vrhom Vlade te utječu na imenovanje državnih službenika te direktore državnih poduzeća, među kojima su im najinteresantniji HAC i Hrvatske ceste. Direktor Hrvatskih cesta Stjepku Bobanu četverogodišnji mandat istječe u ožujku i također se spekulira o njegovom odlasku, ali ne i o imenu njegovog nasljednika. S druge strane, postoje i mišljenja da je Boban dosad dosta napravio s ugovaranjem i obnavljanjem županijskih i državnih cesta te kako je vjerojatno da će mu se mandat produljiti za još četiri godine.

Ništa jasnija situacija nije ni u Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama. Iako Slavku Rajnoviću, kao i Darku Beuku, mandat ne istječe ove godine, HSS je već najavio da želi pozicije u te dvije tvrtke. U političkim se krugovima spekulira da bi Rajnović mogao dobiti zamjenu, što za Hrvatske vode nije neobično jer ni prethodna dva direktora nisu ‘izgurala’ mandat do kraja. Iako su Rajnovića uvijek vezali dobri odnosi sa zastupnikom Josipom Đakićem i bivšim ministrom Ivicom Kirinom, moglo bi se dogoditi da mu to ne pomogne mnogo budu li se trebale zadovoljiti želje koalicijama partnera. O Beukovoj poziciji, tvrde upućeni, ipak bi važnu riječ mogao imati ministar Čobanković. HSS-ov lider Josip Friščić najavio je da će se o pozicijama u te dvije tvrtke razgovarati već potkraj ovog, odnosno početkom sljedećeg tjedna.

Predsjednik Uprave Odašiljača i veza Nikola Perčin na tu je poziciju došao prije četiri godine. Raspustio je neke od sektora, poput transporta, što neki smatraju lošom odlukom. Riječ je o strateški vrlo važnom poduzeću, ali još nema službenih informacija o tome hoće li Perčin zadržati svoju poziciju.

Iako je Jakov Krešić, za kojeg se veže blagonaklonost HDZ-a, tek nedavno došao na čelo Hrvatske pošte, šuška se da je mogući kandidat za tu poziciju HSLS-ovac Jadranko Mijalić. Početkom ožujka mandat istječe i prvom čovjeku Hrvatske elektroprivrede. Ivan Mravak je poznat kao HDZ-ov čovjek, za kojeg upućeni procjenjuju da će ostati na toj funkciji jer je državni vrh navodno zadovoljan njegovim radom. Vesnu Bakran na mjesto predsjednice Uprave Hrvatske lutrije prije četiri godine doveo je ministar financija Ivan Šuker. Izbor je tada proveden bez natječaja radi brze smjene njenog prethodnika Zvonimira Leke, brata saborskog zastupnika SDP-a Josipa Leke. Budući da Šuker i dalje ostaje ministar, izvjestan je i ostanak Bakran na čelu Hrvatske lutrije.

Uz Hrvjota Vojkovića u protekle su se dvije godine vezivale afere poput zloupotrebe službene kartice, optužbe za zlostavljanje supruge, brakorazvodna parnica, tako da je predsjednik Uprave Croatia osiguranja potkraj 2006. čak zamrznuo svoju funkciju u HSLS-u. Tada se o njegovoj smjeni razgovaralo na relaciji Adlešić-Sanader, ali to se nije dogodilo, a ubrzo su i riješeni svi njegovi problemi. Oslabljena je optužbe za zlostavljanje supruge, uspio se izvrasudski nagoditi u vezi podjele imovine, a revizijom je utvrđeno i da nije koristio poslovnu karticu u privatne svrhe. Osim toga, Croatia osiguranje je nakon devet mjeseci 2007. imalo 37,7 posto veću dobit (148,4 milijuna kuna), a i prihodi su porasli 9,6 posto, na 3,1 milijardu kuna. Osim toga, ove godine moguće očekivati i već najavljuvanu privatizaciju Croatia osiguranja, ako ne drugačije onda kroz zatvoreni investicijski fond. Prevladavajuća je percepcija da Vojkovićeva sudbina na čelu Croatia osiguranja najviše ovisi o tome koliko će se za njegovu poziciju zauzetiti Đurđa Adlešić, koja je na postavljeni upit spremno odgovorila da se o tome još nije razgovaralo jer Vojkoviću mandat istječe tek na ljetu. No, može se čuti da se nakon niza afera u kojima mu je čuvala leda Adlešić razočarala u Vojkovića i da on ne može više računati na njezinu bezrezervnu podršku.

Do kraja godine mandat će isteći i Marinku Brigiću, predsjedniku Uprave Brodogradilišta Uljanik, koje je pod njegovim vodstvom postalo treći izvoznik (iza Ine i Plive) te na godinu povećava izvoz za 20-ak posto, dok Uljanik Holding ostvaruje gubitke. Upućeni smatraju da je njegova smjena manje vjerojatna od ostanka na čelu tvrtke jer nema mnogo zainteresiranih za vođenje Brodogradilišta.

Polovicom iduće godine četverogodišnji mandat istječe i Zoranu Maksiću, predsjedniku Uprave Fine, koji će ostati zapamćen kao direktor u čijem je mandatu ta državna tvrtka napravila najveće pomake prema tržišno orijentiranoj i profitabilnoj kompaniji. Ostankom iste vladajuće garniture njegov je reizbor gotovo potpuno siguran. Za očekivani novi mandat Maksić najavljuje razvijanje proizvoda i usluga iz analitike, intelektualnoga kapitala i retinga, zbog čega će Fina uvesti tehnologiju mjerenja retinga intelektualnoga kapitala u suradnji sa švedskom tvrtkom Intellectual Capital Sweden, kao i nastavak promicanja elektroničkog poslovanja.

U sljedećoj godini među kandidatima za smjenu ili produljenje mandata na čelu državnih tvrtki jedan od najvažnijih je Josip Protega, predsjednik Uprave HPB-a, kojem mandat istječe u studenome 2009. godine. U posljednje je tri godine počeo bilancu s 5,5 na 14,5 milijardi kuna (prema nerevidiranim rezultatima za 2007.), a tržišni je udjel s 2,4 porastao na 4,1 posto. Proširena je i mreža poslovnica te je sklopljen ugovor s EBRD-om o kreditnoj liniji vrijednoj 10 milijuna eura, a kako kaže Protega planovi banke i dalje su ambiciozni. No, s druge strane devetomjesečni rezultati otkrivaju da je HPB smanjio neto dobit gotovo deset puta u odnosu na isto razdoblje 2006. Iako se Protega ne veže ni uz jednu stranku i ima relativno dobre rezultate, pitanje je što će biti predudni faktor prilikom reizbora sljedeće godine. Možda će upravo ovogodišnja rošada u režiji nove vladajuće garniture postaviti neke kriterije.