Imenovanje je bivši predsjednik Uprave SEM Marine i dosadašnji pomoćnik ministra gospodarstva shvatio kao osobito priznanje jer smatra da je posao koji ga čeka strateški važan za državu.
Dan koji su neki britanski stručnjaci proglasili najdepresivnijim u ovoj godini, ponedjeljak 21. siječnja, sasvim sigurno nije bio takav za Igora Lučića. Novi državni tajnik Središnjega državnog uređa za e-Hrvatsku odradio je prvi radni dan u svom novom uredu i vidno raspoložen počeo četverogodišnji mandat na poslu kojemu se istinski veseli. Radost je višestruko uvjetovana – po najprije, imenovanje je shvatio kao osobito priznanje jer je posao koji ga čeka strateški važan za državu, potom misli da ima jako mnogo prostora i mogućnosti da napravi ono što se od njega očekuje i, naposljetku, stanjje koje je zatekao ocjenjuje izvršnim pa ne štedi komplimente na račun svog prethodnika Miroslava Kovačića.
Dojučerašnji pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva za međunarodne gospodarske odnose i trgovinsku politiku novu funkciju shvaća kao ozbiljnu stepenicu više u karijeri. Nad sobom ima jedino premijera, sjedit će na sjednicama Vlade gotovo ravno pravno s ministrima i rješavati probleme s timom od pedesetak ljudi koji su mu hijerarhijski podređeni. Iako smatra da mu stručno znanje nipošto nije važnije od organizacijskih i menadžerskih sposobnosti, na novom mjestu zadovoljava čak i kriterij primjerene naobrazbe – diplomirani je inženjer elektrotehnike, smjer Telekomunikacije.
No, to je tek puka koincidencija, jer se Lučić tim poslom nije bavio proteklih godina. Recimo da temu razumije daleko bolje nego neki ministri resore kojima su na čelu, ali više od toga uzda se u vlastite sposobnosti da odradi projekte rukovodeći stručnim ljudima koji rješavaju specifične probleme. Kao tipični horoskopski Strijelac voli postavljati ciljeve koji ga potiču na puni angažman. Da će tako biti i na novoj funkciji pokazuje odmah na startu.
Uz nastavak dosad početih projekata među najvažnije aktivnosti u ovoj godini zacrtao je daljnji proces razvitka infrastrukture za izgradnju informacijskog i društva znanja. Do kraja ove godine želi zajedno sa svim tijelima državne uprave uključenima u projekt ostvariti cilj od pola milijuna priključaka širokopojasnog interneta. Ambiciozan plan trebao bi biti ostvariv zahvaljujući tome što su već pokrenute akcije poput dodjele poticaja za spajanje korisnika na područjima posebne državne skrbi i u brdsko-planinskim područjima. U planu je također i novi projekt koji će obuhvatiti sva druga državna područja na kojima postoje potražnja za širokopojasnim internatom a koju ne mogu zadovoljiti postojeći operateri.
Kad je riječ o infrastrukturi, velike koristi očekujem i od projekata koje smo nazvali Digitalna Hrvatska, a na osnovi kojega do 2010. godine planiramo stvoriti preduvjet za potpuni prelazak na digitalno emitiranje na području cijele RH, dvije godine prije nego što je planirano za sve zemlje članice EU. Nakon Istre u kojoj je pri završetku postupak dodjele potpore za nabavu uređaja za prijam digitalnih televizijskih signala, to isto planiramo provesti i na otocima te obal – kaže samouvrjeno Lučić.
Gradnjom infrastrukture žele se ostvariti uvjeti za približavanje javne uprave građanima što se već provodi kroz projekte Moja uprava, HITRO.HR, HITOREZ i druge te povećanje dostupnosti interneta u Hrvatskoj. Brzi internet u konačnici mora biti dostupan svakom građaninu, kućanstvu, školi, tvrtki i tijelu javne uprave s obzirom na to da jedino putem modernih tehnologije usluge koje se sada ostvaruju u sklopu provedbe programa e-Hrvatska mogu postati dostupne svima.
U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatskom agencijom za telekomunikacije te Hrvatskom akademskom računalnom mrežom (CARNet) sredinom prošle godine pokrenut je projekt radi povezivanja dvadeset škola na otocima oko Zadra, Šibenika, Trogira i Dubrovnika s matičnim školama na kopnu. Projekt je sada u završnoj fazi, a učenicima na otocima bit će dostupna najmodernija informatička rješenja uz pomoć kojih će bez problema moći pratiti nastavu. Dodatna vrijednost projekta jest i to što učenicima omogućava korištenje brzoga bežičnog interneta i iz svojih domova.
U blizoj budućnosti spojit će se i svi drugi naseljeni otoci (koji u ovom trenutku nemaju pristup brzom internetu) čime će se stvoriti prava mreža otoka. Tehnologijom se spajaju kopno i otoci brže nego na bilo koji drugi način, a to će nas, zajedno sa svime ostalim što radimo u sklopu e-Hrvatske, zaista uvesti u umreženo društvo znanja.