Kao najveća i javna televizija HTV će u fond Centra uplaćivati dva posto ukupnog prihoda. RTL i Nova odvajat će po 0,8 posto.
Jedan od najvažnijih događaja prošle godine u hrvatskoj kulturi bilo je donošenje Zakona o audiovizualnim djelatnostima, kojim su se regulirale obveze svih koji u svojim djelatnostima eksploiraju audiovizualna djela, od dugometražnih filmova, TV serija i emisija do spotova, reklama ili filmica koji se mogu pogledati na mobilnim aparaturama. Riječ je, zakon se odnosi na sve koji prikazuju pokretnje slike u bilo kojem obliku. Na njegovu sastavljanju radilo se nekoliko godina prema modelima kakve su davno ili u proteklih nekoliko godina donijele zemlje u Europi, a Sabor ga je prihvatio 6. srpnja 2007.
Od 1. siječnja ove godine počeo je raditi i Hrvatski audiovizualni centar (HAVC). Privremenim ravnateljem imenovan je Albert Kapović, koji je najvećim dijelom sudjelovao u izradi zakona, a i predstavnik je Hrvatske pri Eurimagesu, europskom fondu koji sufinancira filmske koprodukcije.
HAVC potpuno preuzima ulogu Ministarstva kulture u segmentu filmske proizvodnje, odnosno raspisivanja i provedbe filmskih natječaja, brige o filmskoj baštini, kinomrežama u Hrvatskoj ili sastavljanju domaćih kinematografije u svijetu. Nakon sastavljanja Upravnog odbora HAVC-a, na čije je čelo postavljen Enes Midžić, profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, čeka se sastavljanje 15-oročanog Nacionalnog audiovizualnog vijeća u koje će ući predstavnici struke, a potom će se svim korisnicima audiovizualnih djela na potpis slati ugovori u kojima će biti navedene njihove obveze. One se prije svega odnose na financije, a već je zakon odredio u kojem će postotku tko sudjelovati u plaćanju, a time i u izgradnji hrvatskoga filma.
