Strah od američke recesije ruši indekse

Jedanput kad krenu, lošim vijestima nikad kraja… Tako bi se nekako mogla protumačiti burzovna događanja s početka ove godine. I dok domaće tržište više-manje oprezno pokušava utvrditi neakvavna očekivanja za tekuću godinu, u svijetu je korekcija uzela ozbiljnog maha. Naime, u prošlom se tjednu američki industrijski indeks Dow Jones spuštao i do razine od 12.550 bodova, a u isto je vrijeme S&P 500 probijao razinu od 1.380 bodova.

Osnovni krivac za takav pad cijena dionica bile su naznake da je u SAD-u recesija na pragu, odnosno da je već uzela maha. Naime, analitičari Goldman Sachs američkom su gospodarstvu u drugom i trećem ovogodišnjem kvartalu prošle srijede prognozirali pad BDP-a za jedan posto, a na razini cijele godine gospodarski bi rast SAD-a trebao biti 0,8%. S druge strane, David Rosenberg, ekonomist Merrill Lyncha, ustvrdio je da je SAD već ušao u ciklus recesije s obzirom na posljednje povećanje broja nezaposlenih na pet posto (odnosno njihov najveći rast u posljednje dvije godine).

Ne treba biti previše pametan da se shvati kako su i sama nagađanja o recesiji već prouzročili kolateralnu štetu i uzburkala burze u razvijenim državama svijeta. To je osobito vidljivo iz kretanja vodećih svjetskih i regionalnih burzovnih indeksa u protekla tri mjeseca. Primjerice, američki je S&P 500 u protekla tri mjeseca pao 9,06%, tehnološki NASDAQ 11,3%, Dow Jones Ind. 8,8%, a japanski Nikkei čak 18,58%. U isto vrijeme europski su indeksi bilježili i veće korekcije. Tako je talijanski MIB na vrijednosti izgubio 9,77%, nižozemski AEX, 13,68%, a austrijski ATX čak 15,95%. Ni u regiji Srednje i JI Europe investitorima nisu cvale ruže: srpski Belex 15 pao više od 20%, poljski WIG 20 15,93% itd. S druge strane hrvatski je Crobex u tom istom razdoblju korigiran za jedva 2,92%. Može se, dakle, zaključiti da domaći ulagači zadovoljno gledaju u budućnost jer i u godini očekuju velik profit. No stvarnost je ipak drugačija i prije ili poslije domaći će se ulagači morati pomiriti s time da je vrijeme optimizma i lakih zarada iza nas i da dolazi vrijeme kad će svaki prinos veći od 20-tak% na godišnjoj razini biti uspjeh vrijedan pozornosti.

Jedan od većih tjednih gubitnika bila je dionica dubrovačkih Atlas nekretnina d.d. Do toga je došlo prije svega zbog negativnoga sentimenta vezanog uz najnoviji pravilnik Hanfe, kojim je otvorenim fondovima s javnom ponudom ograničeno ulaganje u kompanije koje imaju nizak ‘free-float’. S obzirom na to da Atlas nekretnine imaju većinskog vlasnika, Sutivan Investment Anstalt, vlasnik 85,83% dioničkog kapitala (a ‘free-float’ preostalih dionica manji je od 100 milijuna kuna), prošlotjedni pad cijene ne iznenađuje i vjerojatno će se nastaviti sve dok domaći dionički fondovi ne rasprodaju preostale dionice Atlas nekretnina koje drže u portfelju.

Preslagivanje vlasničkih udjela podiglo cijenu.

I ako je u prošlome tjednu zabilježila cjenovnu korekciju, dionici Tiska u posljednjih mjesec i pol dana prilično je porasla cijena, s razine od 1.100 na 1.550 kuna, da bi se posljednjih dana stabilizirala na oko 1.400 kuna. Osnovni pokretač rasta cijene bila je prodaja poveljeg vlasničkog paketa dionica od Hrvatskih pošta (3,7% kompanije) uglavnom institucionalnim investitorima, koji su nakon toga podržani individualnim investitorima nastavili s kupnjom dionica i dizanjem cijene.

Pogled na prošlogodišnje devetomjesečne poslovne rezultate pokazuje da je Tisak u usporedbi s istim razdobljem 2006. godine uvelike povećao neto dobit, i to s 44,06 na 134,61 milijuna kuna. No, čini se da su za tako istaknut rast neto dobiti u prošloj godini bili zaslužni izvanredni prihodi od 95,5 milijuna kuna (vjerojatno od prodaje dijela imovine), kao i znatno veći neto prihodi od financijskih transakcija (13,37 milijuna kuna). Naime, devetomjesečni prošlogodišnji prihodi od prodaje Tiska, u usporedbi s istim razdobljem 2006. godine, porasli su 14,44%, na iznos od gotovo 1,7 milijardi kuna, a poslovni su rashodi s druge strane zabilježili rast od 13,56%, na iznos od gotovo 1,65 milijardi kuna. U tom je smislu devetomjesečna operativna dobit Tiska zabilježila rast od 49,8%, na iznos od 51,77 milijuna kuna, a u isto je vrijeme neto dobit porasla više od tri puta.

Prije nešto više od pola godine dovršeno je i preuzimanje Tiska, u kojem je najveći pojedinačni dioničar Agrokor pokušao po znatno nižoj cijeni od trenutačne tržišne otkupiti udjele od manjinskih dioničara. Iako je Agrokor stekao 28,37% dionica Tiska, a najviše kupnjom od EPH, ostali veliki dioničari poput Adrisa i Večernjeg lista (TS Logistika) nisu prodali udjele. Prema svemu sudeći, Adris to i neće učiniti, ponajprije zato što je Tisak uz Konzum najvažniji kanal njegovih proizvoda na domaćem tržištu. Doda li se tome da je Adris većinski vlasnik riječkog Duhana, a odnedavno i zagrebačkog Duhana, ispada da je spremni vlasničkim preslagivanjem u tim trima kompanijama uspio pokriti glavninu maloprodajnih mjesta na kojima plasira cigarete. Ta je strategija neobično važna u nadolazećim godinama, a s obzirom na skor ulazak Hrvatske u EU. Naime, upravo u tom trenutku na tržištu će se vjerojatno pojaviti veliki broj jeftinih uvoznih brendova cigareta, koji će imati vrlo otežan plasman i distribuciju proizvoda na tržište, a sa sličnim se problemom u Hrvatskoj već dulje suočava i vodeća svjetska duhanska multinacionalka Philip Morris.