Home / Informacije / Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma u prosincu

Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma u prosincu

U posljednjem mjesecu 2007. indeks je skočio s gotovo pesimističnih 101,6 u studenome na 118,7, što je približno prosječno vrijednosti indeksa u cijeloj prošloj godini.

Nakon velikog iznenađenja u studenome, kad je Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma bio na rekordno niskoj vrijednosti, u prosincu je iznenadio njegov povratak u fazu buma. Poboljšanje poslovne situacije pridonijelo je znatnom rastu indeksa s gotovo pesimističnih 101,6 u studenom na 118,7 u prosincu, što je približno prosječno vrijednosti indeksa u cijeloj 2007. Tako je poslovanje u prosincu dobrim ocijenilo 31,4 posto ispitanika, a u studenome je to mišljenje dijelilo 21,5 posto gospodarstvenika. Također, poslovna je situacija bila lošija za 18,3 posto, što je velik napredak u usporedbi sa studenom, kad je to izjavilo 27 posto ispitanika.

Iako je u trećem tromjesečju BDP realno porastao 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2006., ipak je riječ o najnižoj stopi rasta u prošloj godini, nakon sedam posto u prvom i 6,6 posto u drugom tromjesečju. Nastavak usporavanja zabilježen je u investicijama u kapital, pa je stopa rasta u trećem kvartalu bila 5,7 posto, najniža od sredine 2005. godine, a vidljivo je i usporavanje u industriji s rastom bruto dodane vrijednosti od 5,4 posto. Najniži rast od drugog tromjesečja 2005. godine ostvaren je i u građevinarstvu (2,3 posto) te u prijevozu, financijskom posredovanju i poslovanju nekretninama. S obzirom na to da svi ti podaci ne daju preveliki razlog za optimizam, postavlja se pitanje što je to u prosincu gospodarstvenica vratilo osmjeh na lice. Razlozi pesimizma u studenom su bili, kako navode u agenciji Hendal, predizborno vrijeme, najava daljih restrikativnih mjera HNB-a, rast inflacije, poskupljenje hrane i energenata kao i sve više govora o hladenju ekonomije, ali čini se da su prosinačko blagdansko raspoloženje i povećana potrošnja vratili HLIPO u fazu buma.

Najoptimističniji sektor i dalje je turizam, slijede graditeljstvo, prijevoz i usluge, trgovina te proizvodnja. Hoteli i restorani su u trećem tromjesečju zabilježili najveće povećanje bruto dodane vrijednosti od 2003. godine, od 9,9 posto, što potvrđuje i HLIPO za taj sektor, koji je u prosincu bio 134,6. Značajan rast vidljiv je i u ocjeni poslovne situacije te u predviđanjima za idućih šest mjeseci, koja iznose 130,8. Veliki optimizam u predviđanjima razvoja poslovanja u idućih pola godina dijele i gospodarstvenici u sektoru graditeljstva s vrijednošću od 140,7. Indeks optimizma je 124, što je velik rast u usporedbi sa 104,4 u studenome. U sektoru prijevoza stopa rasta bruto dodane vrijednosti bila je 6,6 posto, što je najmanje od trećeg tromjesečja 2005. godine. Ipak, riječ je o sektoru koji se i u studenom, uglavnom pesimističnom za sve sektore, uspio zadržati na nešto višim vrijednostima. Tako je HLIPO bio 111,6, a u prosincu 120,8. Očekivanja u idućih pola godine bila su 117,9, što je blagi pad u usporedbi sa studenim. Za veći optimizam tog sektora mogla bi biti zaslužna i blagdanska atmosfera i odlazak na doček Nove godine i zimski odmor.

Upravo su blagdani znatno utjecali na sektor trgovine jer je HLIPO porastao na 115,5 u usporedbi s mjesecom prije, kad je bio 89,1. Kakvo je objavio Državni zavod za statistiku, u trgovini je u trećem tromjesečju ostvarena stopa rasta od 9,3 posto, što je najviša stopa od kraja 2003. godine, a potrošenih 12 milijardi kuna tijekom prosinca sigurno je pozitivno djelovalo na trgovce. Indeks optimizma za sektor proizvodnje bio je 115,4, a u studenome je bio gotovo pesimističnih 101,3. Porasla su i očekivanja u idućih šest mjeseci (sa 108,4 na 124,5), pa se može zaključiti da se optimizam u sektoru proizvodnje vraća na stare vrijednosti.