Investicijski fondovi

Prošli je tjedan na Zagrebačkoj burzi prošao u prilično optimističnom ozračju za razliku od ostataka svijeta, gdje su ulagači iskazali zabrinutost stanjem američkoga gospodarstva, a to se u kočnici manifestiralo i padom cijena dionica i burzovnih indeksa širom svijeta. Takva je situacija još jedanput pokazala da je investiranje u Hrvatskoj uzeo više maha nego bilo gdje u ovome dijelu Europe. Naime, logično je da povećanje broja nezaposlenih na petogodišnji maksimum ili rast cijena nafte na najviše povijesne razine utječe na ulagače tako da oni počnu ozbiljnije rasprodavati dionice. S jedne strane zbog pogoršanja makroekonomskih situacija, odnosno usporavanja očekivanoga gospodarskog rasta, a s druge jer će se povećane cijene nafte, a tako više-manje i cijene svih ostalih proizvodnih unosa, vrlo brzo prelijeti na povećanje troškova proizvodnje, što uz danu potrošnju ili čak njezin pad može značiti samo jedno – pad profita.

No u Hrvatskoj, očito, još funkcionira neka druga logika, što postaje očito pogleda li se prošlostjedna burzovna tečajnica. Naime, prošli je tjedan veći na likvidnih dionica zabilježila velik rast cijena iako za to nije bilo objašnjivih fundamentalnih razloga. Tako je, primjerice, dionica Tiska zabilježila rast cijene od 7,76% na tjedan samo zbog toga što su nedavno veći paket dionica ulagačima na burzi prodale Hrvatske pošte popravljajući, vjerojatno, na taj način sve slabije rezultate iz osnovnog biznisa. U tom se smislu još jedanput pokazuje da većina domaćih burzovnih sudionika na tržištu kapitala (pa čak i iz redova uglednih institucionalnih investitora) percipira burzu kao veliku kockarnicu, u kojoj je uspjeh zaraditi što više u što kraćem roku, a iskustveno znamo da stvari obično tako ne funkcioniraju u praksi.

Uz dionice Tiska, kojima je ostvaren tjedni promet veći od 41 milijun kuna, mnogo se trgovalo i dionicama Belišća, kojima je cijena na tjednoj razini također porasla, i to 7,43%, uz vrlo velik promet od 90,2 milijuna kuna. Je li na pomolu novo vlasničko preslagivanje unutar Društva ili prošlostjedni promet nosi neke druge konotacije, viđjet će se već za koji dan.

Jedan od većih tjednih gubitnika, s padom cijene od 10% na cjenovnu razinu od 540 kuna, bila je dionica osječke Saponije. Pretpostavlja se da je osnovni uzrok tomu bio najnoviji Hanfin pravilnik prema kojem otvoreni fondovi s javnom ponudom više neće moći kupovati dionice s ‘free floatom’ manjim od 20% od broja ukupno izdanih dionica, odnosno manjim od 100 milijuna kuna. S obzirom na to da je Mepas d.o.o. vlasnik 87,3% temeljnoga kapitala Saponije i da je preostali ‘free float’ pri cijeni od 540 kuna nešto veći od 45 milijuna kuna, ispada da Saponija zasad ne ispunjava uvjete prema kojima bi je ubuduće mogli kupovati otvoreni fondovi s javnom ponudom.

Prošli je tjedan dionički indeks Zagrebačke burze ponovno rastao. Naime, zahvaljujući probuđenom optimizmu i ponajviše zbog početka kalendarske i poslovne godine, na tjednoj je razini ojačao 1,32%, odnosno s vrijednosti od 5.210,33 na vrijednost od 5.279,14 bodova. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis također zabilježio lagani rast. Naime, njegova je vrijednost u prethodnome tjednu porasla 0,24%, odnosno s 96,30 na 96,53 boda.

I dok su u drugoj polovini 2007. tržištem dominirale druge perjanice Agrokora, poput Leda i Konzuma te zagrebačke Zvijezde, u prvom je tjednima ove godine na red došla i Jamnica, koja je u devet mjeseci prošle godine ostvarila uistinu dobre poslovne rezultate. Tačno su poslovni prihodi kompanije u usporedbi s istim razdobljem 2006. povećani gotovo 17%, na 760,13 milijuna kuna. U njihovoj strukturi prihodi od prodaje u zemlji porasli su 11,21%, na 646,29 milijuna kuna, a inozemna je prodaja Društva istodobno porasla čak 66,15%, na 103,9 milijuna kuna, i to ponajviše zahvaljujući porastu prodaje izvorske vode Jane 78%. Zahvaljujući boljem upravljanju gotovinom i financijski su prihodi ostvarili skokovit rast od gotovo tri puta, na 15,74 milijuna kuna. Ukupni devetomjesečni prihodi Jamnice u devet mjeseci prošle godine bili su 775,86 milijuna kuna i bili su 18,3% viši nego u istome razdoblju 2006.

S druge strane, sličan su trend zabilježili i poslovni rashodi, što je utjecalo na relativno skromno povećanje operativne dobiti kompanije od 1,42%, na 87,4 milijuna kuna. U skladu s nešto slabijim rastom troškova poslovanja i znatno boljim rezultatom u financijskim operacijama Jamnica je u devet mjeseci prošle godine ostvarila neto dobit od gotovo 74,5 milijuna kuna (3.367 kuna po dionici), što je bilo 37,18% više nego u istome lanjskom razdoblju. U usporedbi s krajem 2006. dugoročna se zaduženost nije znatno mijenjala, a kratkoročne su financijske obveze zabilježile lagani rast. Treba istaknuti da ti poslovni rezultati nisu konsolidirani, a kako je Jamnica većinski vlasnik unionice vode Fonyódi u Mađarskoj, Sarajevskoga kiseljaka te podruma Mladina, može se očekivati da je i u njima ostvaren znatan prihoda te dobiti.

Svakako je najvredniji dio Jamnici udjel koji to društvo drži u povezanom društvu Konzumu d.d. Naime, prema podacima SDA Jamnica je vlasnik čak 14 tisuća Konzumovih dionica, koje danas vrijede više od 1,4 milijarde kuna. S obzirom na to da je trenutačna tržišna kapitalizacija Jamnice pri cijeni dionice od 120 tisuća kuna samo 2,65 milijardi kuna, ispadala da osnovni biznis kompanije i udjeli u povezanim društvima vrijede tek nešto više od 1,25 milijardi kuna. U usporedbi s drugim Agrokorovim kompanijama poput Leda ili Zvijezde taj je iznos znatno manji, pa se čini da Jamnica još ima i više nego očit prostor za rast cijene. Ograničavajući čimbenik svakako je nominalno visoka cijena jedne dionice, koja je zbog svojeg iznosa nepristupačna malim investitorima. Stoga nije čudno što su glavni ulagači u Jamničine dionice institucionalni ulagači iako bi, nema sumnje, u situaciji kad bi većinski vlasnik podijelio dionice (‘stock split’), zanimanje za Jamnicu bilo kudikamo veće od sadašnjega.

Prema Hanfinim podacima četiri su obvezna mirovinska fonda u prvih 11 mjeseci prošle godine ostvarila prosječni prinos od samo 4,71%. Pritom je najveću zaradu svojim članovima ostvario obvezni mirovinski fond PBZ-CO s prinosom od 5,43%, a najniži prinos, pak, AZ fond, 3,84%. Odatle proizlazi i velika razlika u ostvarenim prinosima od neznanimih 1,59%. Inače, prosječna je godišnja stopa prinosa obveznih mirovinskih fondova od početka mirovinske reforme bila visokih 7,34%. Potkraj studenoga prošle godine oko 1,39 milijuna građana u obveznim je mirovinskih fondovima držalo čak 20,2 milijarde kuna imovine. U dobrovoljnim otvorenim i zatvorenim mirovinskih fondovima bilo je 112 tisuća članova s imovinom vrijednom 686,84 milijuna kuna. S druge strane, dobrovoljni su mirovinski fondovi do kraja studenoga svojim članovima osigurali više prinose od obveznih mirovinskih fondova – od 6,99% (Erste plavi) do 10,97% (AZ profit). No usprkos razlikama u prinosima u Hrvatskoj se relativno malo članova mirovinskih fonda odlučuje na seljenje vlastite imovine iz jednoga u drugi fond. Prema podacima Hanfe obvezni su fondovi lani imali samo 8.337 prelazaka – najviše ih je (ulaza u fond) zabilježio Erste plavi (5.345) te AZ obvezni mirovinski fond (1.435). Usprkos očekivanjima, prelasci nemaju nikakve veze s visinom prinosa. Naime, upravo su AZ i Erste do kraja studenoga ostvarili najmanje prinose, AZ 3,84%, a Erste 4,10%.