SANJA CRNKOVIC-POZAIĆ o minimalnim plaćama kao zastarjelom mehanizmu zaštite

Institut minimalnih plaća ne potiče zapošljavanje pojedinaca i djeluje kao socijalna zaštitna mreža. Bilo bi mnogo produktivnije kad bi financijski teret većeg zapošljavanja nisko kvalificiranih radnika snosili i poslodavci i država putem programa razvoja ljudskih potencijala.

Uvođenje minimalne plaće smanjiti će konkurencnost i prouzročiti zatvaranje poduzeća.

Ideolozi društvenog planiranja postali su glavni zagovornici liberalnoga kapitalizma, a mlađi ekonomisti s iznimnim cinizmom interpretiraju glavne ekonomske pokazatelje. Pritom nema jasnih vizija pozicioniranja hrvatske ekonomije u suvremenoj europskoj i svjetskoj ekonomiji, koje su nužna pretpostavka za osmišljavanje konzistentne ekonomske politike.

Koliko je ljudi koje će gradnja mosta doista usrećiti u odnosu na one kojima bi preusmjerenje tog novca pomoglo da poboljšaju obrazovanje i zapošljivost u uvjetima konkurencije koju donosi ulazak u EU? Kad se most sagradi, Hrvatska će već ući u EU, a BiH će najvjerojatnije biti na putu pristupanja, pa će logika stvari vući autocestu u njen prirodni koridor. Most će ostati spomenik gluposti, arogantne pohlepe i rastrošnosti.

U svojoj regiji hrvatske tvrtke u usporedbi sa stranim korporacijama imaju važnu prednost – hrvatski menadžeri razumiju kulturu i jezik. Stoga bi domaće tvrtke trebale najprije postati lideri u Jugoistočnoj Europi, a zatim iskoristiti to znanje internacionalizacije za daljnje širenje. No spremnost rasta zahtijeva i ispravan način razmišljanja.

Svjetski giganti često nadilaze važnost zemlje iz koje dolaze. Švicarske kompanije kao što su UBS, Nestlé i druge ostvaruju 245 posto veće prihode od BDP-a te zemlje. Iako ne vjerujemo da sadašnje oscilacije na kapitalnim tržištima mogu izazvati svjetsku krizu, mora se biti vrlo oprezan. Današnji je svijet toliko povezan i umrežen da ne postoje lokalni problemi i lokalne krize.

Hrvatska je prerano liberalizirala kapitalne tokove s inozemstvom, što je dodatno ubrzalo aprecijaciju tečaja i prouzročilo visoku inozemnu zaduženost. Struktura rasta hrvatskog BDP-a pokazuje da su glavne komponente rasta domaća potrošnja i uvoz utemeljeni na kreditnoj ekspanziji banaka i zaduživanju u inozemstvu.

Potpora određenoj političkoj opciji ili formiranje samostalne sindikalne liste izazvalo bi pomutnju među članstvom. No sindikati imaju svoje poruke i očekivanja. Zato je trebalo postići sindikalno zajedništvo bar oko nekoliko ključnih tema pa da se zatim o njima očituju svi koji su u utrci za vlast.

Hrvatska pripada skupini zemalja u kojoj visina državne potrošnje guši gospodarski rast. Takvu je situaciju teško promijeniti, no program fiskalne transparentnosti politički se lako prima pa je pitanje trenutka kad će ga jedna od utjecajnijih političkih strana istaknuti u svom programu. Fiskalna transparentnost dobro zvuči, no netko takav program mora i provesti.

Svako mjesto na Jadranu danas planira marinu, ali ne i alternativnu komunalnu luku za lokalno stanovništvo; hotelski kompleks, ali ne i tvornicu. Ključni je apsurd u tome da jedino građevinski poduzetnici i mešetari nekretninama ostvaruju brzi povrat investicije pri širenju turističkih kapaciteta. Zato razvoj hrvatskog turizma ne diktira ni država, ni gospodarstvo, pa ni turističke tvrtke.

Svaka deprecijacija tečaja samo bi još povećala zaduženost i vanjsku osjetljivost domaćeg ekonomije. Osim toga, negativan utjecaj deprecijacije osjetio bi se i na inflaciji, kamatnim stopama i financijskoj stabilnosti. Veća aprecijacija, s druge strane, štetila bi konkurentnosti domaćega gospodarstva. Zbog toga je održavanje tečajne stabilnosti prirodni izbor monetarne politike.