Dućan na webu izgleda primamljivije od stvarnog jer se na prvi pogled čini lakše i jeftinije poslovati u virtualnom svijetu. Iako su neki napravili outsourcing gotovo svih funkcija tvrtke i prije nego su pokrenuli web-trgovinu, za početak je neophodno imati CMS, softversko rješenje za ažuriranje njenoga sadržaja.
Prvi poduzetnički pothvat najboljih prijatelja Vanje Vascarca i Vedrana Pavličevića domaći su mediji uspoređivali s hrvatskim Amazon.comom. Riječ je o Bazaaru, projektu domaćega šoping-portala na kojem kupci trenutačno mogu birati među 3.000 različitih proizvoda domaćih prodavaonica. S obzirom na to da je već u prvom tjednima pokusnog rada zabilježio 30 tisuća posjeta, izgleda da u Hrvata konačno raste interes za internetskom trgovinom. Da je tomu tako, potvrđuju i podaci IDC Adriatica prema kojima je online trgovina u 2007. premašila četiri milijarde kuna, što je rast od 30 posto u odnosu na 2006. Prema predviđanjima analitičara, to će tržište sljedećih godina rasti prema prosječnoj stopi od 20 posto, što znači da bi do 2010. moglo prijeći osam milijardi kuna.
Prodavaonica na webu svakako izgleda primamljivije od stvarne jer se na prvi pogled čini lakše i jeftinije poslovati u virtualnom svijetu. Iako su neki od naših sugovornika eksternalizirali gotovo sve funkcije tvrtke i prije nego što su pokrenuli web-shop, upozorili su nas na stvari koje se mora imati. Za početak, važno je imati CMS, softversko rješenje kojim vlasnik može ažurirati sadržaj svoje web-trgovine.
Vjerojatno je najdugovječniji domaći CMS za trgovine onaj zagrebačke tvrtke Perpetuum Mobile. Ta je tvrtka, odnosno njena tadašnja polovica Mobile, na sajmu Info 1997. predstavila prvu prodaju preko web-aplikacije, u cijelosti obavljenu u Hrvatskoj, kao što nam je rekao Ante Đorđević, voditelj Tržišnih komunikacija Perpetuum Mobilea.
Mobile web-shop, kako se zvao, prodavao je softver i hardver, ali i knjige o računalima, i bio je prilično popularan, a moglo se plaćati karticom ili uplatnicom. No tada kartičarske kuće još nisu dopuštale online autorizaciju. Nakon gašenja prvotne aplikacije za web-shop, od 2004. Perpetuum Mobile počinje nuditi alat za web-shop kao dodatak svojem iSiteu, CMS-u opće prakse. Isporuku web-shopa Perpetuum Mobile nudi u dvije verzije.
- Zakupite li kod nas hosting, mi implementiramo dizajn stranica i shopa, vi odslušate četverosatnu edukaciju i možete početi raditi – objašnjava Đorđević i dodaje da se hostingom Perpetuum Mobilea obično koriste manji korisnici i da je u tom slučaju riječ o aplikacijskom hostingu, što je cjelovita usluga, a na korisniku je samo da ažurira stranice s podacima o robi.
Problemi, prema Đorđevićevu iskustvu, počinju ako poduzetnik nema jasnu strategiju, tj. ako ne zna što točno želi od web-trgovine ili od svog weba.
- Softver je samo potpora, važna je strategija. Tehnički je izvedivo da nekomu napravimo novi Amazon.com, ali je problem zna li on osmisliti i na papiru nacrtati Amazon i organizirati ga – poentira Đorđević i naglašava da je njihov CMS najrasprostranjeniji u nas i da ga upotrebljavaju i portal Klik, ali i Hrvatski sabor te Privredna banka Zagreb.
Web-shop Perpetuum Mobilea naplaćuje i autorizira kreditne kartice, a Đorđević je priznao da njegova tvrtka razmišlja o tome da ga programski poveže s integriranim sustavom za upravljanje poslovanjem (ERP-om).
Za razliku od Perpetuum Mobilea, tvrtka Moja-trgovina.net ne prodaje, nego iznajmljuje svoja rješenja, a nudi i smještaj i posluživanje web-trgovina, upis i održavanje kataloga proizvoda, ažuriranja podataka te povezivanje trgovaca i partnera u distribucijskom lancu.
- Najbolje nas opisuje fraza ‘virtualni šoping-centar’ – ističe direktor Siniša Cvjetković, koji tvrdi da je takav način poslovanja jeftiniji jer trgovac štedi na troškovima softvera, hardvera, internetske veze, a, na kraju krajeva, i ljudima koji održavaju sustav.
Bez obzira na to koji informatički model odabere, poduzetnik mora donijeti odluku o proizvodima koje će prodavati, načinu plaćanja i dostave i, na kraju, razmotriti načine promocije projekta. Liderovi sugovornici složili su se da je promocija najučinkovitija na internetu, a uz klasično oglašavanje (google ads, banneri i slično) raste popularnost takozvanih product search portala na kojima se nalaze katalozi online trgovina.
- Nedavno smo i mi pokrenuli takav portal, ima 30-ak tisuća artikala i stalno raste.
Najvažnije je da su informacije o robi točne i pravodobne – naglasio je Cvjetković i dodao da se najčešće prodaju informatička oprema, potrošačka elektronika, bijela tehnika, knjige i slično. Najveći uspjeh i dalje postižu turističke agencije i avioprjevoznici, a u posljednje vrijeme i osiguravajuća društva.
- U Hrvatskoj danas posluje između 250 i 300 web-trgovina i mi nastojimo taj broj povećati – kaže Cvjetković.
Spajanje fizičkog i virtualnog biznisa isplatilo se tvrtki Superknjižara, osnovanoj 2001. Kao što kaže njen direktor Goran Bošnjak, ideja je bila pokretanje njaje online biznisa, a otvaranje fizičke knjižare nastavak poslovne strategije.
- Shvatili smo da je otvaranje knjižare logično, premda nam je internetska trgovina i dalje primarni biznis od kojeg ostvarujemo 70 posto prihoda – kaže Bošnjak i najavljuje da će 2008. ojačati marketinške aktivnosti jer se širi i broj korisnika interneta.
S obzirom na to da se u samo pet godina uspio probiti na prvo mjesto online knjižara, Bošnjak savjetuje da je za uspjeh potrebno potrošačima ponuditi jedinstvenu uslugu i brzu isporuku.
- Ključna je brzina isporuke, što nije moguće bez vlastitog skladišta za proizvode – nastavlja Bošnjak.
No isplati li se uvijek sagraditi skladište? Naravno da ne, i to jednostavno zato što internetska trgovina ne bi imala smisla. Primjerice, Vanja Andrašić, direktor tvrtke Corbis, koja se bavi online prodajom bijele tehnike i elektronike, potpisuje trgovačke ugovore sa zastupnicima određenih marki proizvoda i za kupca organizira od narudžbe do dostave proizvoda.
Njegova je teza da se online tvrtka može nametnuti nižom cijenom od ‘fizičkih’ trgovina jer za razliku od njih nema troškova najma prostora i ljudi. Direktor web-trgovine Propero Petar Mandarić, pak, tvrdi da online prodaja ‘fizičkoj’ maloprodaji.
Splitka softverska tvrtka Polar, kako tvrde upućeni, sve svoje prihode ostvaruje online, ali nismo je uvrstili među web-trgovine jer ne prodaje ništa materijalno. Programe po kojima je Polar postao najpoznatiji, a to su uredski programi u paketu Polar Office, nalik Microsoftovom paketu Office, Polar daje besplatno i mogu se, u punoj funkcionalnosti, čak i s certifikatom o tome da su legalni, downloadati s tvrtkina weba, na kojemu navode da imaju pet tisuća korisnika tog softvera u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji. Ono od čega Polar živi je prodaja help desk softvera kao i komponentnog softvera za profesionalne programere te prodaja i tehnička podrška programerima. Prevedeno na netehnički jezik, to je softver za prijavu kvarova na kompjutorima te softver kojim profesionalci programiraju koristeći komponente kao kockice. Polarove profesionalne softverske alate preporučuju mnoge poznate tvrtke, poput IBM-a i Hewlett-Packarda, 80 posto prodaje ostvaruju u Sjedinjenim Državama, a sve to ide putem interneta, dakle bez kutija, i, samim time, bez troškova skladištenja, otpreme, distribucije.