Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Ima li poljoprivrednik koji je zdravstveno osiguran na osnovi obavljanja poljoprivredne djelatnosti u slučaju bolesti pravo na naknadu za bolovanje? Zakon o zdravstvenom osiguranju poznaje dvije kategorije poljoprivrednika koji mogu steći status osiguranika u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja. U prvoj su skupini poljoprivrednici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino i glavno zanimanje i od te su djelatnosti obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurani na temelju radnog odnosa. Riječ je o poljoprivrednicima koji vode poslovne knjige, bilo prema propisima o oporezivanju dohotka, bilo prema onima koji uređuju računovodstvo obveznika poreza na dobit, a koji su u pravilu i obveznici poreza na dodanu vrijednost. U drugoj su skupini osiguranika poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje, vlasnici su, posjednici ili zakupci poljoprivrednoga zemljišta, ali nisu obveznici poreza na dohodak ni poreza na dobit, niti su zdravstveno osigurani na temelju radnog odnosa. Oni od djelatnosti poljoprivrede ne plaćaju porez.

Koje skupine zdravstvenih osiguranika imaju u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti pravo na naknadu plaće na teret Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, uredeno je čl. 30. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Pravo na naknadu plaće zbog bolesti imaju samo poljoprivrednici koji su status osiguranika u zdravstvenom osiguranju stekli na temelju čl. 5. toč. 6. Zakona, tj. poljoprivrednici koji su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno obveznici poreza na dobit, i po toj su osnovi zdravstveno osigurani. Jednako kao i ostalim osiguranicima koji su sami za sebe obveznici plaćanja zdravstvenih doprinosa, pravo na naknadu zbog spriječenosti za rad prouzročenu bolešću za njih je uvjetovano uplaćenim doprinosima u prethodnih šest mjeseci. Pravo na naknadu ostvaruju nastavno od 43. dana spriječenosti za rad zbog bolesti. Poljoprivrednici koji od poljoprivrede ne plaćaju porez, iako plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje, nemaju u slučaju bolesti pravo na naknadu plaće. Oni po osnovi plaćenih doprinosa samo ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu.

Odvjetnik je još od 1. siječnja 2007. po sili zakona postao obveznik poreza na dobit. Je li tijekom 2007. bio obvezan sâm sebi isplaćivati poduzetničku plaću? Odvjetnik koji je od 1. siječnja 2007. umjesto poreza na dohodak postao obveznik poreza na dobit, nije obvezan sâm sebi isplaćivati poduzetničku plaću. No obvezan je za razdoblje od 1. siječnja 2007. sâm za sebe uplaćivati doprinose za obvezna osiguranja na propisanu osnovicu poduzetničke plaće, koja je za 2007. bila 7.221,50 kn na mjesec u brutu svoti. Iako nije isplaćivao poduzetničku plaću, odvjetnik je bio obvezan svakog mjeseca, i to najkasnije do kraja mjeseca za prijašnji, sâm za sebe ispostavljati obrazac R-Sm šifriran šifrom vrste uplate 00 (’nije bilo isplate plaće’). Isto tako, bio je obvezan Poreznog upravi tijekom godine dostavljati obrazac ID s identifikatorom 3, u kojem iskazuje samo podatke o svotama dospjelih iznosa doprinosa za obvezna socijalna osiguranja.

Iako nema obvezu isplaćivati plaću, već samo obračunati i platiti obvezne doprinose na propisani mješecni iznos poduzetničke plaće, odvjetnik obveznik poreza na dobit ima fiskalni interes sebi isplaćivati poduzetničku plaću do visine koja mu omogućava da iskorištiti osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka i mogućnost oporezivanja dohotka prema stopi od 15 posto, što je manje porezno opterećenje nego da isti iznos isplati kao ostvarenu dobit.

Ako je to propustio tijekom godine, obveznik poreza na dobit može potkraj godine odjedanput isplatiti plaće za više mjeseci, čak za cijelu godinu. Uputno je da na zadnjoj isplati plaće sastavi i konačni obračun poreza na dohodak iz plaće da bi iskoristio godišnji iznos neoporezivog osobnog odbitka.

Trgovačko društvo A i trgovačko društvo B zaključili su ugovor o pripajanju na temelju kojeg će društvo B biti pripojeno društvu A i nastaviti poslovanje kao jedan subjekt. Je li društvo A kao preuzimatelj obvezno platiti porez na promet nekretnina za nekretnine koje su prije pripajanja bile imovina društva B? Zakonom o porezu na promet nekretnina u čl. 12. propisano je oslobađenje od plaćanja poreza na promet nekretnina u slučaju kad se nekretnine stječu u postupku statusnih promjena koje se provode Zakonu o trgovačkim društvima. Porez na promet ne plaća se u postupku pripajanja i spajanja trgovačkih društava ni u postupku razdvajanja trgovačkog društva u više subjekata.

Slijedom toga, iako je riječ o prometu nekretnina, društvo preuzimatelj je kao stjecatelj nekretnina koje su prije pripajanja bile imovina društva B oslobođeno plaćanja poreza na promet nekretnina.