Lista regionalnih razvojnih agencija

U Hrvatskoj djeluje 21 lokalna razvojna agencija. Koliko agencija, toliko različitih modela. Za uspjeh regionalnih i lokalnih razvojnih agencija nužno je da svaka agencija na isti način obrađuje lokacije za investitore i vodi pregovore s ulagačima kako bi svi dobili iste uvjete, smatra direktor APIU-a Slobodan Mikac.

Potkraj veljače održat će se konferencija na kojoj će se okupiti sve regionalne i lokalne razvojne agencije ne bi li zajedno s Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja pronašle učinkovit način međusobne suradnje. Naime, zbog privlačenja stranih ulagača i aplikiranja za potrebna sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije mnoge su županije i gradovi krenuli u osnivanje regionalnih razvojnih agencija, pa se čini da svatko ima svoju agenciju, ali kaže Slobodan Mikac, ravnatelj APIU-a, do danas nije definiran način osnivanja i zadaci takvih tijela.

Regionalne i lokalne razvojne agencije nastale su iz potrebe, odnosno da bi se potaknuo razvoj gospodarskih aktivnosti, privlačenje investicija, povećanje izvoza i slično. Ipak, njihova međusobna koordinacija veliki je problem, kao i nepostojanje jasno definiranih standarda rada – kaže Mikac te dodaje da je za uspjeh nužno da svaka agencija na isti način obrađuje lokacije za investitore te vodi pregovore s ulagačima kako bi svi dobili iste uvjete.

Mikac najavljuje da, u svrhu boljega, jednostavnijeg i učinkovitijeg rada, APIU razvija novi softver koji će omogućiti komunikaciju u stvarnom vremenu s agencijama te im na korištenje dati APIU-ovu bazu podataka. Na taj će se način omogućiti razmjena studija i podataka koji bi se trebali kontinuirano ažurirati. Mikac smatra da je krajnje vrijeme da se usuglasi metoda prikupljanja i obrade podataka te da se zajedničkim snagama radi na prepoznavanju i razvijanju projekata za veće poduzetničke zone.

Agencije pokrivaju premala područja. Za svaku regiju trebala bi postojati jedna jaka razvojna agencija. Hrvatske su agencije dosta mlađe pa je teško procijeniti njihovu uspješnost – smatra Mikac te napominje da bi trebalo slijediti iskustva zemalja poput Češke, koja ima jaku središnju agenciju te šest regionalnih. Takav bi pristup omogućio ekipiranje ljudi, sistematiziranost poslova, lakše obučavanje kadrova u tim institucijama te jednostavniju međusobnu komunikaciju.

EU, poticajima za mlade, zapošljavanje, a kontaktiraju ih i strani investitori zainteresirani za ulaganja u poduzetničke zone. DAN-ov je stupanj samofinanciranja 70 posto. S obzirom na to da se velika većina agencija ponajprije financira iz proračuna, osim IDA-e treba istaknuti i drugoosnovanu regionalnu agenciju DAN, čiji je udjel samofinanciranja višokih 70 posto. Razvojnu agenciju Sjever (DAN) prije tri godine pokrenula su Međimurska županija te četiri grada: Varaždin, Koprivnica, Bjelovar i Virovitica. Andrija Petrović, predsjednik Uprave, kaže da se za 2007. godinu očekuju još bolji rezultati.

Jedno od temeljnih područja djelovanja agencije je pripremanje projekata za dobivanje sredstava iz nacionalnih fondova i fondova EU, a do sada je pripremljeno dvadesetak projekata. U posljednje dvije godine Agencija je na neki način sudjelovala u odobravanju projekata vrednijih od 27 milijuna kuna, s tim da je vrijednost projekata dvadeset puta veća od godišnjeg proračuna Agencije – kaže Petrović te dodaje da je u pripremi i više od deset projekata, a šest je trenutačno u nekoj od evaluacijskih faza.

U strategiji razvoja je i uspostavljanje te razvijanje mreže tehnoloških parkova i poduzetničkih inkubatora u regiji, a agenciji je odobren projekt za tehnološki park Varaždin u iznosu od 12 milijuna kuna. Izrađen je projekt Inkubatori s proizvodnim boksovima, koji je u evaluacijskoj fazi, kao i projekt kojim će se financirati umrežavanje institucija. U DAN-u je zaposleno 11 ljudi te šest stalnih vanjskih suradnika, a agencija ima nekoliko stručnjaka sa završenim specijalnim obrazovanjem u području investicijskog menadžmenta.

Odjel za direktna strana ulaganja, između ostalog, provodi posebne studije za potencijalne ulagače, održava bazu podataka o gradu i poslovnoj sredini te organizira razgled grada za potencijalne ulagače – pojašnjava Petrović. Budući da je kvaliteta i stručnost radne snage najveći problem koji se javlja prilikom dolaska stranih investitora, agencija je u zadatak uzela ustrojstvo sustava za visokoškolsku stručnu naobrazbu te sustava za cjeloživotno obrazovanje.

Projekt je razbijen u faze i tako se aplicira prema različitim fondovima, a izgradnja infrastrukture ostvaruje se kroz već dobivene projekte E-Employment i Edu Cross 2007 – kaže Petrović te dodaje da je uz četiri glavna segmenta djelovanja agencije, odnosno EU fondove, tehnološke parkove, ljudske potencijale i strana ulaganja, pokrenut i niz inicijativa poput oživljavanja kulturne baštine, garancijske sheme i burze kreativnih aktivnosti.

Upravo kao i DAN prije tri godine, raditi su počele razvojna agencija Porin u Rijeci i agencija Zagrebačke županije Zacorda. U Porinu, koji je nastao preoblikovanjem poduzetničkoga riječkog inkubatora, danas je zaposleno deset osoba, ali kako kaže predsjednica Uprave Doris Sošić, surađuje se i s nekoliko vanjskih suradnika.

Financiramo se vlastitom djelatnošću koja se odnosi na rad poduzetničkih inkubatora, uslugama prema poduzetnicima, provedbom programa s državne i regionalne razine te putem natječaja za EU sredstva kroz razne programske okvire – pojašnjava Sošić. U tri je godine agencija pokrenula 35 projekata, među kojima su dva poduzetnička inkubatora za proizvodne i uslužne djelatnosti, EU info dom, a izrađen je i regionalni operativni program za Primorsko-goransku županiju te više akcijskih planova razvoja turizma za općine i gradove.

Zlatko Herček, direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, za iduće aktivnosti agencije navodi provođenje županijske razvojne strategije, za što je potrebno donijeti još neke pravilnike, a u planu je zapošljavanje još dvoje ljudi, pa će agencija novu godinu početi sa šestero zaposlenika. Osnivači agencije, Zagrebačka županija sa 60 posto udjela i osam gradova s po pet posto udjela, uložili su dva milijuna kuna, a kako kaže Herček, agencija se trenutačno financira.

Najčešće im se obraćaju županijski upravni odjeli, mali poduzetnici, inovatori, predstavnici jedinica lokalne samouprave, a mnogo je zainteresiranih za sredstva iz EU fondova. I poduzetnici s područja Osječko-baranjske županije u regionalnu agenciju dolaze najčešće zbog informacija vezanih uz pretpristupne fondove. Direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić kaže da razni subjekti na području županije sudjeluju u 58 projekta za pretpristupne fondove u suradnji s 11 zemalja, od kojih su devet članice EU, a vrijednost projekata je 22,7 milijuna eura.

U suradnji s Razvojnom agencijom Požeško-slavonske županije Vallis Aurea, pokrenuli smo i koordinaciju svih razvojnih agencija na području panonske regije prema NUTS II, a najnoviji i najvredniji projekt koji financira EU jest gradnja treće hale poduzetničkog inkubatora BIOS, čija je ukupna vrijednost 1,48 milijuna eura – kaže Ribić. Agencija, u kojoj je zaposleno pet djelatnika, angažirala je talijansku savjetodavnu tvrtku Consulmarc Sviluppo kako bi im pomogla u pripremi projekata.

Velikom se većinom financiramo iz proračuna i to jednakim sudjelovanjem Osijeka i županije, što je i logično jer nam je 2007. bila prva godina rada – pojašnjava Ribić. I Agenciji za razvoj Splitsko-dalmatinske županije temeljni su izvor financiranja proračunska sredstva, a direktor Ranko Vujčić kaže da će se uslužne djelatnosti koje će agencija pružati realizirati na komercijalnoj osnovi.

U prvoj godini djelovanja radili smo na projektima razvoja gospodarskih zona, demonstracijskog centra novih tehnika i tehnologija u energetici te osnivanja klastera, a u suradnji s partnerima iz Italije, Grčke i Španjolske prijavljen je i odobren program za uspostavu energetskog sustava koji se temelji na korištenju obnovljivih izvora energije u malim i srednjim urbanim sredinama, poput otoka i turističkih naselja, vrijedan 605 tisuća eura – kaže Vujčić. Među najveće uspjehe agencije Vujčić svrstava osnivanje klastera te navodi da je među budućim planovima agencije razvoj javno-privatnog partnerstva, mikrokreditiranje i jamstveni fondovi te programi cjeloživotnog obrazovanja.

Tek je nedavno počela raditi i Dunea, razvojna agencija u stopostotnom vlasništvu Dubrovačko-neretvanske županije, u kojoj je zaposleno pet osoba. Budući da je riječ o mladoj agenciji, kako kaže direktorica Ane Sindik, financira se kroz projektni pristup radu, iz proračuna županije, ministarstava i jedinica lokalne samouprave.

Implementiramo četiri EU projekta, pokrenute su dvije inicijative za osnivanje klastera, radi se na edukativnim programima, a pokrenut je i katalog obiteljskih gospodarstava. Cilj rada je poticanje i razvijanje inovativnosti, poduzetništva te proizvodnje kompatibilne turizmu, poput tradicijskih obrta i izrade suvenira – kaže Sindik.

Svim je agencijama misija zajednička – unapređenje razvoja gospodarstva u županijama, odnosno regijama u kojima su osnovane, ali posao bi im sigurno olakšao pristup radu koji vlada u zemljama članicama Europske unije. Drugim riječima, manja rascjepkanost područja te jača međusobna suradnja i izmjena znanja i iskustva. Jedna od mogućnosti jest i organizacija agencija prema dogovorenoj statističkoj podjeli Hrvatske, kojima bi koordinirala jedna središnja agencija, čime bi se postigla lakša komunikacija, izobrazba angažiranoga kadra te sistematsiranost i standardiziranost rada.