Tržište kapitala od euforije do otrežnjenja

Država je i dalje najveći poslodavac, najveći infrastrukturni ulagač, a tvrtke u državnom vlasništvu još drže znatan dio mjesta pri vrhu ljestvice najvećih kompanija. U takvoj situaciji događaj godine nametnuo se sâm od sebe – izbori.

Prošla je godina pokazala da politika i dalje dominira svim društvenim aktivnostima u Hrvatskoj, pa tako i gospodarstvom. Tajming najveće i najmasovnije javne ponude dionica, one T-HT-a, prigodno se poklopio s predizbornom kampanjom, a konačna cijena dionice od 265 kuna određena je u najvećoj mjeri prema političkim kriterijima. Država je i dalje najveći poslodavac u zemlji, najveći infrastrukturni ulagač, a tvrtke u većinskom vlasništvu države još drže znatan dio mjesta pri vrhu ljestvice najvećih kompanija.

U takvoj situaciji događaj godine nametnuo se sam od sebe: parlamentarni izbori i, posljedično, nova vlada. Izbori su zadovoljili još jedan kriterij za događaj godine, koji smo dodatno ubacili, a to je da imaju kapaciteta utjecati na 2008. godinu. Na izborima održanima 25. studenoga večinu zastupničkih mjesta (66) osvojio je HDZ, slijede SDP s 56 zastupnika, koalicija HSS-HSLS ima osam mjesta, HNS sedam, HDSSB i IDS-DDI po tri, te HSP i HSU po jedno. U Sabor je ušlo još osmero zastupnika manjina.

Nakon višednevnih natezanja HDZ-a i SDP-a o tome tko je pobjednik izbora, odnosno tko ima dovoljnu potporu da sastavi vladu, predsjednik Mesić je za mandatara nove vlade odabrao dosadašnjega premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera. Očekuje se da će do nove godine HDZ uspješno s koalicijom HSS-HSLS završiti pregovore u kojima su ostala još samo tri sporna područja (od 30 o kojima se pregovaralo). Kada se postigne kompromis o neradnoj nedjelji, antikorupcijskoj strategiji i energetici, nestat će sve teorijske prepreke za formiranje vlade. Sljedeće će se godine znati sastav nove vlade, hoće li biti novih ministarstava i kakav će biti rezultat kadrovske križaljke u kojoj sudjeluju HDZ, HSS, HSLS i manjinski zastupnici.

Jedna od stabilnih točaka trebala bi biti makroekonomska politika, posebno dio u nadležnosti Hrvatske narodne banke. Za razliku od katkad hrvatske politike regulatora tržišta, HNB posljednjih godina dosljedno provodi restriktivnu politiku prema bankama pokušavajući usporiti kreditnu ekspanziju pa posljedično i streloviti rast vanjskog duga koji je potkraj godine bio 31 milijardu dolara.

Rast vanjskog duga je tijekom 2007. usporen, no banke su našle zaobilazne načine da nastave odobravati kredite za kupnju stanova, poslovnih prostora, automobila te za popularne minuse na tekućim računima. Jedan od načina je dokapitalizacija pa su strani vlasnici sve banke u Hrvatskoj ove godine dokapitalizirali s ukupno 1,2 milijarde eura. Dokapitalizacijom su banke dobile prihod za odobravanje daljnjih kredita, no i dalje ih muče administrativne mjere kojima je HNB ograničio rast kredita. Glavno ograničenje je odluka Hrvatske narodne banke da plasman banaka i ostali monetarni agregati u 2007. mogu rasti po stopi od 12 posto, što je upola sporije nego 2006., a to će se ograničenje zadržati i u 2008. godini.

Da bi doskočio dokapitalizacijama, guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio je da će HNB propisati odnos između najviše dopuštene stope rasta plasmana banaka i odgovarajuće razine adekvatnosti kapitala. HNB zasad još jedino nije uspio zatvoriti kanale izravnog zaduživanja u inozemstvu kojim se sve više služe domaća poduzeća, no u HNB-u su svjesni problema i samo je pitanje vremena kada će na njega reagirati.

Krediti su pomogli još jednom događaju godine, renesansi tržišta kapitala. Potkraj ove godine više je od 830 tisuća građana imalo otvorene račune u Središnjoj depozitarnoj agenciji, pri čemu je njih oko 300 tisuća dionice kupilo tek ove godine. Većina tih novih malih igrača u svijetu vrijednosnica bili su sudionici najmasovnije javne ponude dionica (u hrvatskom već uvriježene engleske kratice IPO-a) T-Hrvatskih telekomunikacija. Država je na početku ponudila 23 posto dionica T-HT-a, no tijekom razdoblja upisa dionica donijela je odluku da se ponuđeni paket poveća na 32,5 posto, od čega je 25 posto bilo rezervirano za građane, a preostalih 7,5 posto za institucionalne investitore.

Na povećanje paketa Vlada je bila prisiljena zbog golema interesa javnosti pa je dionice upisale čak 358 tisuća građana. Na kraju je Vlada odredila po mnogima kontroverznu nisku cijenu dionice od 265 kuna (raspon je bio 245 do 320 kuna). Zbog niske cijene i visoke potražnje svi dionički paketi morali su biti proporcionalno umanjeni za 55 posto pa je maksimalni paket koji su građani mogli steći uz pravo prvenstva i po posebnim uvjetima umjesto 38.000 iznosio 16.895 kuna, odnosno 63 dionice. Prvi dan trgovanja na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi dionica T-HT-a skočila je ne više od 400 kuna, no kasnije se stabilizirala na razini ispod 350 kuna. IPO T-HT-a označio je vrhunac rekordnih stopa rasta cijena na Zagrebačkoj burzi u 2007. Ubrzo nakon njega uslijedio je pad, odnosno ta ozloglašena korekcija cijena. Tržište se donekle oporavilo, ali se nitko ne usudio prognozirati što će se s Crobexom događati iduće godine.

Rast burze pratio je i rast prinosa i imovine investicijskih fondova, no pad cijena potkraj godine izazvao je povlačenje oko 4,5 milijarde kuna iz investicijskih fondova. Tako je hrvatsko tržište kapitala u godinu dana prošlo raspon od euforije, niza iznadprosječno uspješnih IPO-a do otrežnjenja.

Neke su aktivnosti na popisu najdogađaja već godinama. Jedna od takvih aktivnosti su pregovori o punopravnom članstvu u EU. Ova je godina bila godina rovovskih pregovora, no bez velike uspjehe. Otvoren je niz poglavlja za analitički pregled (screening), no nijedno nije zatvoreno, a o početku pravih pregovora o pojedinim poglavljima još se i ne govori. Kako se vrlo malo događa, proces usuglašavanja hrvatskih zakona i prakse ove godine nije izazivao kontroverze koje bi zaokupile širu javnost.

Kraj godine donio je, međutim, dvije promjene koje će utjecati na gospodarske aktivnosti i svakodnevni život velikog dijela građana. Od 21. prosinca šengenska zona bez graničnih prijelaza proširila se do hrvatskih granica obuhvaćajući Sloveniju i Mađarsku. Europska unija zahtijeva posebno visok stupanj kontrole i zaštite svojih vanjskih granica, na koji mnogi građani i poduzeća, posebno u pogranicnom području sa Slovenijom, nisu naviknuli. Prvi dani šengenskog režima nisu donijeli veće probleme, no sljedeći mjeseci, a posebno turistička sezona, pokazat će hoće li se takva situacija i održati.

Druga tema koja je dovela do preispitivanja odnosa s EU je proglašenje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP). Italija i Slovenija željela lobiraju protiv te odluke koja bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2008., a potporu svojim dvjema članicama dala je i Europska komisija, koja je Zagrebu poslala poruku da Hrvatska ne smije primjenjivati ZERP na članice EU jer se na to obvezala u lipnju 2004. godine. Pojavile su se prijetnje o zamrzavanju ili odgodu pregovora. S druge strane, na hrvatskoj su strani međunarodno pravo, činjenica da su vlastite ZERP-ove proglasile i Italija i Slovenija te podaci o ugroženosti ribljeg fonda u hrvatskom dijelu Jadrana.

Još nije jasno hoće li se ZERP uvesti ili će se pronaći neki kompromis koji bi zadovoljio sve strane. Situaciju otežava slovensko predsjedanje Europskom unijom u prvih šest mjeseci 2008. godine. Ako se Hrvatska i uspije izvući iz te diplomatske zavržlame, teško da će 2009. biti spremna za punopravno članstvo, ali će 2008. biti važna godina za puno pozadinskog rada, čiji bi rezultati trebali biti vidljivi u godinama koje slijede.

Hrvatska prednost u pregovorima s EU bila je gospodarska situacija i makroekonomska stabilnost. Ove će godine rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda biti gotovo šest posto, uz inflaciju od oko tri posto, a tečaj kune u odnosu na euro HNB i dalje uspješno drži u vrlo uskim granicama. Ove godine je ekonomiste i Vladu ugodno iznenadio visok ekonomski rast od sedam posto u prvome kvartalu te 6,6 posto u drugom tromjesečju, što je na godišnjoj razini najviši rast u posljednjih desetak godina. Očekuje se, međutim, da će podaci za cijelu godinu pokazati godišnju stopu rasta BDP-a od oko 5,5 posto.

Ipak, godinu je obilježilo upozorenje guvernera HNB-a da bi iduće godine ekonomski rast mogao biti niži, a inflacija znatno viša, oko 4,7 posto, odnosno najviša od 2000. godine. Dok je upozorenje o naglom ubrzanju rasta cijena iznenadilo ekonomsku javnost, većina analitičara slaže se s guvernerom u prognozi sporijeg rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u 2007. godini. Prosječna stopa rasta na osnovi prognoza 18 uglednih instituta, banaka i analitičkih kuća bit će pet posto, a procjene se kreću od 4,3 do 6,1 posto, koliko iznosi službeno Vladino očekivanje.

Iako je rast BDP-a od pet posto i dalje relativno visok, neki će sektori sporiji rast osjetiti jače od drugih, posebno ako se ispune i najave o rastu kamatnih stopa i slabijoj ponudi kredita. Neki od potencijalno ugroženih sektora su trgovina i graditeljstvo, koji uvelike ovise o kreditnom bumu. On će pak ovisiti o tome hoće li banke uspjeti pronaći način da zaobiju restriktivne mjere HNB-a. Bez obzira na to, krediti će biti skuplji, što pokazuje i povećanje eskontne stope HNB-a na devet posto, ali i najave europske i američke središnje banke.

Na uzbudljive političko-makroekonomske događaje u ovoj godini poduzetnici su reagirali na dva načina. Nekoliko vlasnika velikih kompanija odlučilo je potpuno ili djelomično prodati svoje poslovno carstvo. Najveći takav posao ove godine bila je prodaja Dukata francuskom Lactalis, od kojeg je Luka Rajić dobio 2,06 milijarde kuna. Veličina i važnost Dukata bila je razlog negativnih reakcija na transakciju iz političkih, ali i gospodarskih krugova. Najkonkretnija reakcija bila je ona Ivice Todorića, koji je protestno naredio da njegov trgovački lanac Konzum prekine suradnju s Dukatom. Bojkot Dukatovih proizvoda prekinut je tek potkraj godine.

Svoju naftnu kompaniju Tifon prodao je Ivan Čermak. Službeno nije objavljeno koliko je mađarski MOL platio Tifon, no neslužbeno, cijena je bila 158 milijuna dolara. Neki su poduzetnici poput obitelji Tedeschi (Atlantic grupa), Goranka i Biserke Fižulić (Magma) te Matije Martića (Optima telekom) prodavali dijelove svojega poslovnog carstva na burzi. Sljedeće godine može se očekivati nastavak konsolidacije domaćih kompanija kojoj će važan izvor biti prodaja tvrtki u većinskom individualnom ili obiteljskom vlasništvu.

Velike kompanije ove su godine uspjele sklopiti niz uspješnih izvoznih poslova, koji su i dalje tolika rijetkost da zaslužuju titulu događaja godine. Isključite li se akvizicije u regiji (Atlanticova kupnja Hemoarma, Agrokorova akvizicija VF komerca), najvredniji ugovoreni posao dobio je Dalekovod, koji će za 42 milijuna eura sagraditi dalekovod između Tirane i Podgorice. Uz to ta je tvrtka dobila i 56 milijuna eura vrijedne poslove gradnje dalekovoda u Norveškoj i Kazahstanu. Slijedi Ericsson Nikola Tesla, koji je potpisao ugovor s JV MDC Velcomom, prvom GSM operatorom mobilne telefonije u Bjelorusiji, o isporuci opreme vrijedan 241,76 milijuna kuna. Tvrtka je također dobila ugovore o isporuci opreme Rusiji, BiH, Kosovu, ZND, Crnoj Gori, Kazahstanu. Velike izvozne ugovore potpisali su i Končar – energetski transformatori, Elka kabeli…

Izvozne napore dijela domaćega gospodarstva zasigurno će olakšati ozbiljniji obračun s korupcijom u Hrvatskoj, čime se ove godine posebno pozabavio USKOK. Prva je u akciji Maestro razotkrivena mreža pokupljenih dužnosnika Hrvatskog fonda za privatizaciju, a zatim je pod kodnim imenom Gruntovec uhićeno niz službenika zagrebačke gruntovnice te nekolicina s njima povezanih odvjetnika. Treba se jedino nadi da USKOK-ove akcije nisu bile predizborne i da će se nastaviti i u novoj godini.

Posljednja dva događaja 2007., ali s velikim utjecajem na sljedeću godinu, izvor imaju u svjetskim trendovima. Ekologija je u svijetu već godinama velik biznis, no od ove godine i domaća poduzeća vide priliku za zaradu na čistom okolišu. Ovo je bila prva godina ubiranja naknade za nepovratnu ambalažu, u srpnju je Vlada uvela posebnu naknadu za obnovljive izvore energije od koje bi se trebalo prikupiti 66 milijuna kuna godišnje za plaćanje povlaštenih proizvođača koji se koriste obnovljivim izvorima energije. Naravno, veliki novac povećava motive za zloporabu. Mnogi kao primjer navode zagrebački pročistač otpadnih voda, čija se cijena neprestano povećava, kao i nametni zagrebačkim građanima i industriji.

Nogomet je također globalni fenomen, a hrvatska nogometna reprezentacija ove je godine uspjela izboriti plasman na jedno od najpopularnijih međunarodnih natjecanja: Europsko nogometno prvenstvo 2008. godine. Osim zabave za milijune ljudi, to je prvenstvo i veliki biznis, i na europskoj i na lokalnoj razini. Od hrvatskih gospodarskih sektora najveću zaradu, na temelju iskustava sa Svjetskim prvenstvom 2006. godine, očekuju pivovare, sportske kladionice, kafić i trgovci elektroničkom opremom zbog povećane prodaje televizora. Budući da se Prvenstvo održava blizu Hrvatske, dobro bi mogla ići i prodaja turističkih aranžmana za Austriju i Švicarsku.