Savjetnik

U prvom polugodištu 2008. zatezne će kamate u odnosima između pravnih i fizičkih osoba biti 14 posto, a u odnosima između pravnih osoba i u odnosima između pravnih osoba i osoba javnog prava – 17 posto.

Do 31. prosinca 2007. stopa zatezne kamate bila je propisana Zakonom o kamatama i iznosila je 15 posto na godinu. Ta se stopa primjenjuje još od 1. srpnja 2002., a od 1. siječnja 2008. se mijenja. Počevši od nove godine, stopa zakonskih zateznih kamata za svako će se tekuće polugodište određivati u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je bila na snazi zadnjeg dana prethodnog polugodišta, uvećane za osam postotnih bodova. Prema najnovijim odlukama Hrvatske narodne banke o visini eskontne stope, u prvom polugodištu 2008. zatezne će kamate u odnosima između pravnih i fizičkih osoba biti 14 posto, a u odnosima između pravnih osoba i u odnosima između pravnih osoba i osoba javnog prava 17 posto.

U vezi s metodom obračuna zateznih kamata i nakon 1. siječnja 2008. zatezne se kamate obračunavaju jednostavnim kamatnim računom. Neovisno o razdoblju za koje se izračunava svota kamata, dulje ili kraće od godinu dana, primjenjuje se jednostavni kamatni račun. I u slučaju kad je razdoblje dugovanjena dulje od godinu dana, kamate se ne priobrazuju glavnici radi obračuna kamate za iduće kalendarsko razdoblje.

Zatezne kamate ne podliježu oporezivanju po-rezom na dodanu vrijednost, a tomu ne podliježu ni troškovi opomene ako ih vjerovnik zaračunava dužniku. Pravilo je da su zatezne kamate priznati rashod poduzetniku dužniku i umanjaju mu osnovicu za plaćanje poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit. To pravilo ima iznimaka.

Zatezne kamate na nepravodobno plaćene javne prihode nisu porezno priznati rashod obrtniku i drugim fizičkim osobama koje vode poslovne knjige prema Zakonu o porezu na dohodak. Kamate koje obrtnik zbog zakašnjenja u podmirivanju obveza plati dobavljaču porezno su priznati izdatak, ali zatezne kamate koje plati zbog zakašnjenja u podmirivanju obveze za poreze i doprinose ne smatraju se poslovnim izdatkom i obrtniku ne umanjju osnovicu za oporezivanje dohotka.

U sustavu poreza na dohodak propisano je i posebno određenje za zatezne kamate koje poslodavci isplaćuju svojim radnicima. Pravilo je da se plaćanje zateznih kamata na nepravodobno isplaćene plaće oporezuje jednako kao i plaća, a samo se na zatezne kamate koje se radnicima isplaćuju po sudskoj presudi i nagodbi sklopljenoj tijekom sudskog postupka ne plaća porez na dohodak. Ako se zatezne kamate isplaćuju radnicima i bivšim radnicima na temelju izvan-sudske nagodbe ili po nekoj drugoj osnovi, u poreznom se smislu smatraju isplatom plaće i podliježu plaćanju poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja, jednako kao i sama plaća.

Ugovorne kamate su one koje se u pravilu ugovaraju kao cijena korištenja kredita i pozajmica. Do kraja 2007. najviša je dopuštena stopa ugovornih kamata za novčane obveze pravnih osoba bila 17 posto, a najviša dopuštena ugovorna kamata u novčanim obvezama fizičkih osoba prema pravnim sobama 19 posto na godinu.

I ta se regulativa mijenja od 1. siječnja 2008. na način da najviša dopuštena stopa ugovornih kamata između osoba od kojih je barem jedna trgovac ne može biti viša od stope zateznih kamata koje su bile na snazi na dan sklapanja ugovora, odnosno za ugovore s promjenljivom kamatom na dan promjene zatezne kamate. Ako su obje ugovorne osobe trgovci, najviša ugovorna kamata može biti 50 posto veća od stope zateznih kamata. Pojam trgovac odnosi se na pravne i fizičke osobe na koje se primjenjuje trgovacko pravo (trgovačka društva, banke, društva osiguranja, zadruge, obrtnici).

Porezno određenje ugovornih kamata u sustavu poreza na dodanu vrijednost primarno ovisi o tome koji je subjekt obavio uslugu kreditiranja. Ako je uslugu kreditiranja obavila banka, društvo osiguranja ili bilo koja institucija koja prema čl. 11. Zakona o porezu na dodanu vrijednost obavlja usluge koje su oslobodene PDV-a, ni kamate kao cijena usluge kreditiranja ne podliježu oporezivanju PDV-om, neovisno o visini ugovorene kamatne stope. No, ako uslugu kreditiranja obavlja poduzetnik koji je obveznik PDV-a, dužan je na obavljenu uslugu kreditiranja zaračunati PDV po stopi od 22 posto.

Cijena usluge kreditiranja su kamate izračunate na temelju ugovorene kamatne stope, a ako su ugovorene kamate niže od četiri posto, PDV se obračunava na kamate u visini četiri posto na godinu. Čak i u slučaju ako je pozajmica ugovorena kao beskamatna, isporučitelj usluge kreditiranja ima obvezu nakon isteka svakog obračunskog razdoblja sastaviti obračun obveze za PDV na nezaračunate isporuke usluga kreditiranja i uvećati svoju poreznu obvezu. Obveza obračuna poreza na dodanu vrijednost najmanje na kamatu u visini četiri posto ne ovisi o tome tko je korisnik kredita. Dakako, ako je korisnik kredita također obveznik PDV-a, ima pravo na pretporez na temelju ulaznog računa za primljenu uslugu kreditiranja. Pravo na pretporez nije uvjetovano plaćanjem kamate osim kod poreznih obveznika koji obvezu za PDV utvrđuju prema plaćenim i naplaćenim naknadama.

Fizička osoba može ostvariti prihod po osnovi kamata i u slučaju kad je korisnik kredita, ali uz ugovorene kamate niže od četiri posto na godinu. To će u pravilu biti u slučaju kad je radnik ili druga povezana osoba korisnik kredita koji mu pod uvjetima povoljnijim od tržišnih omogućava poslodavac. Tada se u poreznom smislu smatra da je fizička osoba ostvarila primitak u naravi, i to u visini kamate po godišnjoj stopi od četiri posto, pa je poslovni subjekt koji daje takvu pozajmicu obvezan obračunati javna davanja na primitke u naravi omogućene fizičkoj osobi. U iznos kamate koja se po stopi od četiri posto ostvaruje kao primitak u naravi uključen je i porez na dodanu vrijednost.

Za fizičku osobu koja ostvari prihod od kamata obveza plaćanja poreza na dohodak primarno ovisi o tome je li riječ o kamatama na štedne uloge u bankama i drugim financijskim institucijama ili o kamatama ostvarenima po nekoj drugoj osnovi. Na kamate koje su prihod od štednih uloga u bankama, štedionicama i drugim financijskim institucijama ne plaća se porez na dohodak, neovisno o svoti ostvarenog primitka. Čak se ni fizičkim osobama koje vode poslovne knjige kamate na sredstva po viđenju, koje im doznaju poslovna banka, ne uključuju u primitke.

Ako su kamate ostvarene kao primitak za danu novčanu pozajmicu, fizička osoba dužna je plaćati porez na dohodak od kapitala po stopi od 35 posto i možebitni prirez. Porezna obveza se obračunava kao porez po odbitku u trenutku isplate kamata. Na primjer, kad trgovačko društvo isplaćuje kamate fizičkoj osobi, dužno je od ugovorene svote ustegnuti 35 posto poreza na dohodak i pripadajuću svotu prirez, a tek nakon ustege poreza neto iznos dohotka isplati izravno fizičkoj osobi.

U slučaju kad ugovorne kamate naplaćuje, odnosno plaća fizička osoba obveznik poreza na dohodak koja vodi poslovne knjige, riječ je o kamatama koje se oporezuju kao dohodak od samostalne djelatnosti. Fizičkoj osobi, korisniku pozajmice, ugovorene kamate su izdatak poslovanja u trenutku plaćanja, a fizičkoj osobi koja naplaćuje kamate primitak iz poslovnog odnosa. U oba slučaja ugovorene i plaćene kamate utječu na osnovicu za oporezivanje porezom na dohodak od samostalne djelatnosti.