Upravljanje troškovima

HNB-ove mjere, ali i neizvjesno stanje u vezi s povećanjem kamata na svjetskom tržištu, smanjuju bankama mogućnost održavanja profitabilnosti. Budući da novi proizvodi i usluge, očito, više nisu dovoljni, većina banaka najavljuje daljnji rast kamata.

Prijede tri godine domaće su banke ostvarile najveću stopu profitabilnosti, koja od tada stalno pada. Bez obzira na to domaće se banke u usporedbi s onima na drugim tržištima pokazuju troškovno efikasnima. Velika kočnica bile su im mjere HNB-a, koje se sljedeće godine ponovno poosvravaju. Ove godine taj su problem djelomično riješile povećanjem kapitala. Daljnji im je izazov povećanje kamatnih stopa u EU. Zato će banke sigurno i sljedeće godine sprječavati daljnji pad povrata na kapital, ali i truditi se da previše ne povećaju kamate, što je trend koji je počeo već ove godine, jer tako mogu odbiti klijente.

No prema dosadašnjim najavama iz banaka, povećanje kamata nije isključeno. Ovaj put to valja i povjerovati jer su s povećanjem počele ove godine. Naime, već godinama, odnosno otkad je HNB uveo mjere, banke prijete povećanjem kamata, ali kako to nisu učinile, njihove se prijetnje sve do ove godine nije shvaćalo ozbiljno.

Povećanje kamatnih stopa na međunarodnim tržištima, uz regulatorna opterećenja (EURIBOR, CHF LIBOR) nepovoljno utječe na troškove refinanciranja, kažu u Erste banci.

S druge strane, posljedica veće usredotočenosti na domaće izvore njihov je sve veći trošak. Kad se tomu pridodaju i dodatne potrebe za razvojem bankarskog poslovanja i troškova koji iz toga proizlaze, manevarskog prostora i mjesta za uštedu sve je manje. Usmjereno na inovativnost i veća fleksibilnost u poslovanju stoga postaju sve važniji. Međutim, dio povećanih troškova sigurno će se preliti i na povećane pritise na kamatne stope, tvrde u Erste banci.

Hoće li se kamatne stope korigirati, ponajprije ovisi o kretanju referentnih kamatnih stopa na svjetskom tržištu i stanju na domaćem financijskom tržištu. No može se očekivati da će banke eventualne negativne učinke nastojati podmiriti iz vlastitih izvora (npr. depozita) i tako pokušati zaštititi svoje klijente, kažu u Volksbanci.

Mogućnost povećanja kamata najavili su u Zagrebačkoj banci, a ne isključuju je ni u Privrednoj, koja je ovih dana već objavila veću kamatu na nenamjenske kredite od sljedeće godine.

Godinama se, naime, računalo da banke neće povisiti kamate jer imaju dovoljno drugih izvora koji im omogućavaju profit. Imaju ih i danas, ali ne više toliko prostora i ideja za njihovo uvođenje jer ti su novi izvori ponajprije u novim proizvodima i uslugama, ali koji neprometno moraju biti kvalitetniji i različiti.

• Ponuda usluga banaka je bogata, ali slična – kaže konzultantica Đurđica Ognjenović, pa će zato morati naći nešto što će ih razlikovati od konkurencije.

To će prije svega biti kvaliteta i odnos prema klijentima. Banke će nužno morati unaprijeđivati i korporativno upravljanje, što će utjecati na sliku koju pružaju o sebi u javnosti – to će također utjecati na pridobivanje i zadržavanje tržišnih udjela.

U Raiffeisen banci kažu da će iskoristiti sve mogućnosti za upravljanje troškovima, pa će tako, prijedvad, izbjegavati aktivnosti koje prouzrokuju smanjenje prihoda zbog zamrzavanja dijela aktive bez primjerenog prinosa, poput prekoračenja dopuštene stope rasta plasmana, plaćanja granične obvezne pričuve i dr. Zatim će više prodavati proizvode grupe da bi se nadoknadio usporeni rast prodaje proizvoda banke, čime se održava produktivnost rada i povećavaju ukupni prihodi. Planiraju uvesti i nove složenije vrste proizvoda i prodavati one na kojima se ostvaruju veći prihodi.

U HPB-u kažu da u takvim okolnostima težeg upravljanja troškovima upravljanje općim i administrativnim troškovima i troškovima zaposlenika postaje sve važnije.

Volksbank će nastojati prilagodavati svoje proizvode i usluge potrebama i zahtjevima klijenata te stanju na tržištu. Naglasak planira staviti na razvoj i unapređenje proizvoda i usluga u segmentu štednje i investiranja. Planira i proširiti ponudu uvođenjem novih, složenijih štedno-investicijskih proizvoda koji će investitorima omogućiti diverzifikaciju rizika, a posebno će se usmjeriti i na razvoj segmenta investicijskog bankarstva.