Stvaranje ekoindustrije na sanaciji divljih deponija otpada

Nedavni problem s odlagalištem otpada Jakuševcem ponovno je nametnuo pitanje koliko su nam odlagališta sigurna. Nacionalni program za gospodarenje otpadom, koji je odobrila hrvatska Vlada, predviđa da se saniraju i zatvore ekološki neprihvatljiva odlagališta otpada i da svaka županija ili nekoliko njih ima regionalno odlagalište. Tako bi se ekološko odlaganje otpada disperziralo na sve gradove i županije, a krajnji cilj bio bi smanjenje ukupnog otpada za najmanje 25 posto do 2025. i uvođenje odvojenog otpada za reciklažu.

Nacionalni program najprije se počeo provoditi u Šibensko-kninskoj županiji projektom izgradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Bikerac.

• Projektom gradnje županijskog regionalnog centra uspostaviti ćemo prvi hrvatski održivi sustav gospodarenja otpadom na razini županije u Hrvatskoj u kojem ćemo prilagodbom standardima EU riješiti probleme koje danas s metanom, kao što je slučaj s Jakuševcem, imamo i mi – kaže Joško Bačelić, voda tima za gradnju RCGO-a Bikerac i direktor šibenske Gradske čistoće.

Taj se projekt izravno sufinancira iz pretpristupnih fondova EU uz pomoć Instrumenta za strukturnu politiku u pretpristupnom razdoblju (ISPA). Financijski su memorandum potkraj listopada 2006. u Šibeniku potpisali Grad Šibenik, Županija, Ministarstvo financija i Delegacija Europske komisije (DEK) u Hrvatskoj. Proglašen je projektom od nacionalnog interesa, a operativno ga realizira šibenska Gradska čistoća.

• Projekt je podijeljen u tri faze i procijenjen je na 30 do 35 milijuna eura, ovisno o izboru tehnologije u trećoj fazi. Sanirat ćemo i zatvoriti osam postojećih odlagališta otpada koje će zamijeniti RCGO Bikerac, za koji je raspisan javni natječaj. Uz to morali smo, u skladu s uvjetima financiranja, raspisati još pet najteža, za opremu centra, za radove na odlagalištu Pirovac te prateće natječaje poput PR-a, nadzora i tehničke pomoći – kaže Bačelić.

Prva od tri spomenute faze uvrštena je u lipnju 2005. na popis prioritetnih projekata u nacionalnu ISPA-ovu strategiju Republike Hrvatske. Nakon sanacije i zatvaranja današnjeg odlagališta Bikerac počet će se graditi spomenuti centra prema najvišim ekonomskim i ekološkim standardima. Uspoređno će se na području Šibenika provesti pilot-projekt odvojenog prikupljanja otpada po domaćinstvima, u kojem će sudjelovati 30 tisuća građana. Treći je zadatak u ovoj fazi zatvaranje i sanacija odlagališta u Pirovcu.

• Predviđeni su troškovi te faze 8,8 milijuna eura, a sufinancira ga ISPA sa šest milijuna eura ili 68 posto, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 1,26 milijuna eura ili 15 posto i Grad Šibenik s 1,6 milijuna eura ili 17 posto. Datum završetka prve faze projekta je 31. prosinca 2010, a u siječnju očekujemo DEK-ovu suglasnost – kaže Bačelić.

U drugoj fazi zatvorit će se i sanirati ostalih sedam divljih odlagališta te proširiti projekti odvojenog prikupljanja sirovina za reciklažu na sve općine u roj županiji. U tu svrhu sagradit će se dvije transfer-stanice u Pirovcu i Oklaju i naboriti vozila za transfer do Bikerca. Glavni financijski druge faze, uz ostale izvore, bit će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

• Druga faza trebala bi stajati od 10 do 12 milijuna eura. Isto je i u trećoj, za koju još nije izabrana tehnologija. Ona će stajati od 10 do 15, možda i 20 milijuna eura i realizirat će se javno-privatnim partnerstvom. Te su faze tehnološki, financijski, pravno i operativno vrlo složene i bit će ih zahtjevno provesti u praksi – kaže Bačelić.

U trećoj fazi, kaže Bačelić, ugradit će se mehaničko-biološki pročistač koji će odvajati organski od neorganiskog otpada; tako će se reciklirati velik dio otpada, ali i možda akumulirati korisni plinovi za proizvodnju električne energije.

Za razliku od prve faze, u kojoj je potpisivanje Memoranduma uvjetovano preciziranjem roka završetka, za drugu ih i treću fazu zbog složenosti posla nema. Ipak, krajnji rok za treću fazu, u skladu s Nacionalnim programom, trebao bi biti do 2025.

Potpisivanje Memoranduma bilo je uvjetovano formiranjem ISPA-ova tima koji bi evaluirao svu prijašnju natječajnu dokumentaciju i utvrdio kritične točke i nepravilnosti u tehničkom dijelu da bi se poštovali strogi DEK-ovi rokovi. Ujedno je za svaki natječaj trebalo sastaviti dokument od 200 do 300 stranica na engleskom.

• No i nakon potpisivanja Memoranduma bili smo obvezni napraviti glavni sporazum sa svim jedinicama lokalne samouprave o projektu RCGO Bikarac, što smo riješili potkraj ožujka. Uz to, morali smo osmisli program odlaganja otpada Županije usklađen s Nacionalnim programom i plan sanacije i zatvaranja divljih odlagališta. To nije bio nimalo lak zadatak, a problem je bio i u Gradskoj čistoći, koju se moralo revitalizirati. Radilo se i po noći, ali izvukli smo projekt. Zadovoljštinu za uloženi trud dobili smo od stručnjaka iz DEK-a koji su rekli da imamo najbolje pripremljenu dokumentaciju. To je važno jer će naša iskustva biti iznimno dragocjena za buduće projekte, pogotovo kad uđemo u EU, gdje su strogi standardi – kaže Bačelić.

Cijeli proces, uključujući i natječajnu dokumentaciju, strogo se nadzire na nacionalnoj razini. U njemu sudjeluju Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo financija, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Šibensko-kninska županija i Grad Šibenik, koji je bio pokretač i glavni sufinancijaš, te DEK.

• U početku smo izgubili vremena na lobiiranju, operativi i koordinaciji s ministarstvima i uredima, što je dodatno otežavalo posao. Sâm postupak, u kojem je projekt najprije vrednovao jedno ministarstvo pa drugo, i tako redom, da bi na kraju ocjenivao DEK, mogao se skratiti određenjem jedne evaluacijske točke. To i jest moja preporuka za buduće projekte u sustavu provođenja pretpristupnih fondova. Druga je preporuka da se bolje motivira kadar u ministarstvima i uspostavi sustav zadržavanja onih koji su stekli veliko iskustvo na tim projektima jer bismo njihovo znanje mogli vrlo lako izgubiti – kaže Bačelić.

Nacionalni program za gospodarenje otpadom, smatra Bačelić, otvara nove mogućnosti, pogotovo za reciklažu i energetiku, a nakon šibenskoga projekta na red dolaze i ostale županije.

• Polako nastaje cijela ekoindustrija koja će automatski biti i multiplikator za ekonomiju, čije ćemo rezultate vidjeti za 10 godina – zaključio je Bačelić.