Poruke iz Bruxellesa

Udruženje sajmova Srednje i Jugoistočne Europe CEFA afirmira se kao nova lobistička snaga i veza malog i srednjeg poduzetništva s Europom.

Prvi korak u povezivanju malog i srednjeg poduzetništva i regionalne sajamske industrije, kao i približavanju programima EU, bio je okrugli stol European SME Challenge – Izazov za europsko malo i srednje poduzetništvo, održan u ožujku ove godine u Münchenu, za vrijeme najvećega svjetskog obrtničkog sajma IHM-a u organizaciji Udruženja sajmova Srednje i Jugoistočne Europe CEFA. Tom se prigodom raspravljalo o ulozi i važnosti malog i srednjeg poduzetništva, u koje se danas u EU ubrajaju 23 milijuna poduzeća, odnosno 99 posto svih gospodarskih subjekata sa 75 milijuna radnih mjesta.

U Bruxellesu je od 28. do 29. studenog održana CEFA-ina promocija europskim institucijama i gospodarskim udruženjima.

Cilj dolaska u Bruxelles i promocije sajamskog udruženja europskim institucijama bila je namjera da se regionalna sajamska industrija promovira i pozicionira kao veza i lobistička snaga regionalnoga gospodarstva prema programima i projektima Europske komisije. Sajamsko udruženje CEFA i konzultantska tvrtka CBBS iz Zagreba pripremili su projekt predstavljanja regionalnoga gospodarstva i njegova razvojnog potencijala Europskoj komisiji i Europskom parlamentu te organizirale CEFA Workshop, interaktivnu radionicu radi upoznavanja programa i projekata za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u područjima vezanim uz energetiku i klimatske promjene.

Na prezentaciji udruženja CEFA, koje okuplja 21 sajamsku kuću iz 14 zemalja regije Alpe – Dunav – Jadran, Franz Reisbeck, predsjednik CEFA-e i direktor GHM-a iz Münchena, istaknuo je da je posebna vrijednost udruženja u tome što članice dolaze iz zemalja poput Njemačke, Austrije i Italije, novih članica EU poput Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, kao i budućih zemalja članica poput Hrvatske i njezinih susjeda.

CEFA je kao Europa u malom sa svojim članicama, priredbama i brojnim kontaktima s regionalnim gospodarstvom idealna marketinško-komunikacijska platforma za uspostavu dijaloga Europske komisije i malih i srednjih poduzetnika Srednje i Jugoistočne Europe, rekao je Reisbeck.

Budući da je CEFA-ina inicijativa počela u Bavarskoj, u Münchenu prije 12 godina, posebna gošća na prezentaciji bila je Emilia Müller, ministrica gospodarstva Bavarske, koja je 2006. godine 60 posto ukupnog izvoza vrijednog 141 milijardu eura izvozila u zemlje EU.

Prema pokazateljima iste godine Bavarska poduzeća sa zemljama Srednje i Jugoistočne Europe razmjenjuju proizvode i usluge vrijedne otprilike 36 milijardi eura.

CEFA-in susret u Bruxellesu bio je koristan i zbog boljeg upoznavanja predstavnika Europske komisije i Europskoga parlamenta s regionalnim gospodarstvom i njegovim mogućnostima te uspostavljanja novih mostova i modela, bolje suradnje EU i naše šire regije.

Na CEFA Workshopu, na kojem su predstavljeni najnoviji programi i fondovi EU namijenjeni zemljama Srednje i Jugoistočne Europe, napravljeni su prvi koraci u pripremi pilot-projekta usmjerenog na malo i srednje poduzetništvo na temu SMEs and Energy Efficiency – Climate Change – Malo i srednje poduzetništvo, energija i klimatske promjene. Na Workshopu su uz članice udruženja CEFA sudjelovali predstavnici različitih direktorata Europske komisije i Europskog udruženja za malo i srednje poduzetništvo UEPME. Posebno su zanimljive bile prezentacije Henka Vissersa iz DG Enlargementa i Nathalie Vershelde iz DG Regional Policyja, koji su prezentirali najnovije programe EU, nadnacionalne programe CBC i program IPA, koji će od 2007. do 2013. biti otvoreni projektima i tvrtkama iz naše regije.

Hrvatske tvrtke moći će se koristiti novcem uz pomoć programa IPA, i to u iznosu od 590 milijuna eura do 2010, a oko 245 milijuna eura iz regionalnih fondova bit će na raspolaganju za zajedničke projekte s tvrtkama iz zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. Što od tih susreta u Bruxellesu, lijepih riječi i korisnih informacija može očekivati mali i srednji poduzetnik iz Hrvatske i šire regije? To je novi korak prema jačem regionalnom povezivanju, pripremi europski usmjerenih programa i projekata namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu.

Pokretanje zajedničke inicijative sajamskih kuća, nacionalnih i međunarodnih udruženja malih i srednjih poduzetnika, uz potporu novca i fondova EU, trebalo bi omogućiti lakšu i bržu razmjenu informacija i znanja, brže povezivanje i pronalaženja poslovnih prilika u međunarodnom okruženju – jednom riječju, stvaranje nove vrijednosti za sve tako povezane partnere.

Poslovne zone Sisak d.o.o. sa svega tri zaposlenika u samo su dvije godine rada uspjele privući strana ulaganja vrijedna gotovo 17 milijuna eura. Ona će dugoročno osigurati 250 novih radnih mjesta, a vrlo je izgledno i novo ulaganje od desetak milijuna eura.

• Ključ koji smo primijenili u poslovanju jest usluga ‘sve na jednome mjestu’ i prsniji pristup ulaganjima – kaže Krunoslava Kosina-Milutinović, direktorica tvrtke Poslovne zone Sisak d.o.o., koja upravlja poslovnim zonama na četiri lokacije.

Dodaje da klijentima pružaju uslugu potpore i stručne pomoći pri provođenju projekta, izradi predinvesticijskih studija, dobivanja kredita i potrebnih dozvola, informiranja o bespovratnim sredstvima Hrvatske i EU te pomoći pri dobivanju statusa nositelja političkih mjera Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Posvećenost klijentu rezultirala je ulaskom u Hrvatsku austrijske tvrtke Franz Oberndorfer GmbH&Co., jednog od najuglednijih europskih proizvođača betonskih proizvoda s više od 120 milijuna eura godišnjeg prometa. Samo sedam mjeseci prošlo je od prvog uputa te tvrtke do zaključenja posla vrijednog sedam milijuna eura, što je označilo i prvu greenfield investiciju u proizvodnju u Sisku. Ponuda tom ulaganju uključivala je poslove od običnih sitnica do otvaranja vrata u ministarstvima i Agenciji za promicanje ulaganja. Zahvaljujući tomu tvrtka Oberndorfer odlučila se na ulaganje u Južnoj industrijskoj zoni, u industrijski krug bivše Željezare Sisak, na lokaciji 60-ak kilometara udaljenoj od Zagreba. Takav pristup pokazao se vrlo uspješnim, stoga je prilikom zaključivanja posla austrijski ulagač zahtijevao da se u ugovorno odredi da će Poslovne zone nastaviti podupirati njegovo daljnje poslovanje.

Iznimno složen i zahtjevan posao obavljen je i prigodom dolaska Aplied Ceramicsa u Hrvatsku. Iako je riječ o netipičnom slučaju dolaska investitora jer se, naime, vlasnik Darko Matt Sertić u ulaganje upravo u Sisak odlučio i zbog svoga sisačkog podrijetla, kao što ističe direktorica Kosina-Milutinović, tim su projektom dobili na ugledu i vjerodostojnosti. Poslovne zone aktivno su sudjelovale u svim fazama projekta, svakodnevno su kontaktirale s Ministarstvom gospodarstva u traženju statusa nositelja poticajnih mjera te izradile cjelovitu investicijsku studiju. Trud je na kraju rezultirao nedavnim otvorenjem pogona kao prve brownfield investicije u sisačkoj južnoj industrijskoj zoni, u institutu bivše Željezare Sisak i aneksu instituta. Ta je zgrada nekada služila za razvoj crne metalurgije, a danas za razvoj specijalnih vrsta materijala koji se rabe u najbrže rastućoj industriji na svijetu, industriji poluvodiča.

Otvorenjem pogona Applied Ceramicsa Sisak sve više postaje atraktivna lokacija ne samo za strane ulagače već i za zagrebačku industriju koja se seli na jeftinije i opremljene lokacije. I dok je cijena komunalno industrijski opremljenog zemljišta u metropoli od 500 do 1.000 eura, uz veće funkcionalne troškove, veću komunalnu naknadu i cijenu radne snage, u Sisku je sve to znatno jeftinije. Još je jedna komparativna prednost i tradicija dobrog obrazovnog srednjoškolskog sustava, u čemu se sisačka Tehnička škola pokazala vrlo kvalitetnom.

U Poslovnim zonama ističu da su u studenom zaprimili više upita investitora nego tijekom cijeloga postojanja tvrtke.

Put do dobrih rezultata nije bio jednostavan. Uspoređno s privlačenjem ulagača radilo se i na promjeni načina razmišljanja da je uloga grada samo u gradnji komunalne infrastrukture, a ne i rad na razvoju i jačanju gospodarstva. Tromost sustava također koči učinkovitost u poslovanju. Umjesto brzih reakcija odluke prolaze sporu proceduru, koja u najboljem slučaju traje nekoliko mjeseci.

Kako ističe projekt-menadžer Mile Stojić, od 70 upita i iskazivanja interesa za potencijalna ulaganja samo se jedan do dva ostvare do faze razgovora o realizaciji potencijalnog posla. Dodaje da je namjera privlačiti ekološki prihvatljive projekte koji donose viši stupanj dodane vrijednosti. Jer cilj nisu brzopleta rješenja koja će jednokratno napuniti gradski proračun pa se poslije čuditi novom onečišćenju ili novom dimnjaku nekomu pod prozorom.