BUDŽET 2008.: Inflacija i državna neplaćanja za zadovoljavanje svih koalicijskih apetita

Zbog nemalih zahtjeva koalicijskih partnera proračun će u 2008. godini, prema mišljenju analitičara, morati biti veći od projekcija. S druge strane, očekuje se slabije punjenje državne blagajne, što će popraviti inflaciju, ali ne dovoljno zbog slabijega gospodarskog rasta.

Nakon što će premijer Sanader formirati vladu, sve zahtjeve i želje HDZ-ovih koalicijskih partnera trebat će staviti na papir, utvrditi njihovu cijenu i rasporediti ih u proračun za sljedeću godinu, koji mora biti gotov do kraja ožujka. U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike utvrđen je rast proračuna u sljedećoj godini 3,8 posto, no zbog velikog broja zahtjeva većina analitičara smatra da će njegov rast biti veći. Zasad ne žele kalkulirati, jer točni iznosi zahtjeva koalicijskih partnera nisu poznati, ali zna se da nisu mali.

SDP-ovac Ljubo Jurčić misli da bi proračun mogao rasti i do osam posto. HNS-ovac Radimir Čačić vjeruje da će biti veći, ali da će ga ublažiti preraspodjela novca među sektorima. Na to računaju i ostali analitičari, ali to znači da će neko ministarstvo morati biti uskraćeno za novac. Ili će se posvetiti veća pozornost smanjenju potpora u sektorima u kojima se godinama previše izdvaja, primjerice brodogradnju. Ne treba zaboraviti ni da je vlada u 2008. predviđala povećanje osnovice za plaće od šest posto državnim službenicima te navodno i rast plaća u Hrvatskim željeznicama. Za mirovine je predviđeno izdvojiti tri milijarde više, 64 milijuna više za zdravstvo, 200 milijuna kuna više za doplatak za djecu itd. A naravno tome sada valja pridodati i zahtjeve koalicijskih partnera.

Prihodi neće biti tako izdašni kao ove godine, ali inflacija im svakako ide više u prilog nego rashodima. Tako bi prognozirana inflacija od 4,5 posto u sljedećoj godini mogla povećati planirane prihode u proračunu, ali istodobno će ih smanjiti usporeni gospodarskog rast.

Zato rast cijena neće nadomjestiti sporiju gospodarsku aktivnost – kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Na rashodovnoj strani mogla bi se inflacija tek neznatno osjetiti zbog indeksacije mirovina ili drugih izdataka za socijalna izdvajanja. U takvu gotovo izjednačenom povećanju prihoda i rashoda, malo je prostora za smanjenje deficit. Zato dio analitičara vjeruje da će biti na razini od 2,6 posto BDP-a, koliko je predviđeno i za ovu godinu, a neki i iznad te razine.

Deficit će se vjerojatno zadržati blizu tri posto BDP-a u 2008. – kaže ekonomist Hypo-Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. Jer iako prvu postizborno godinu uglavnom prati slabiji fiskalni stimulans, javnu potrošnju dodatno će opteretiti zahtjevi HDZ-ovih koalicijskih partnera.

Deficit do tri posto očekuje i ekonomist RBA Hrvoje Dolenc. No, upravo bi manji deficit, na razinu od 2,5 posto, smatra Lovrinčević, uz dodatno smanjenje potpora, trebao biti glavni lijek koji bi trebao spriječiti veće fiskalne probleme.

Iako će zemlju voditi ista stranka kao i prethodne četiri godine, ipak je jasno da se početni tempo i vođenjem poslova i postizanjem ciljeva neće moći nastaviti s istim budžetom. Jer odluke više neće biti unutar jedne stranke, nego više njih, koje sigurno neće biti blage i neće odustajati od svojih stajališta u interesima i pitanjima koja tek slijede. Slična će situacija biti i pri kreiranju proračuna.

Iako smo već imali koalicijsku vladu, u kojoj je također bilo trzavica, Ivan Grdešić s Fakulteta političkih znanosti smatra da će sada situacija biti teža.

Tadašnja se koalicija temeljila na istim interesima, dok sadašnju čini više interesnih političkih stranaka koje imaju i svoju cijenu. Bit će teže, jer nema zajedničke vizije, nego se dogovara dio po dio – tvrdi Grdešić.

Dodatno, mišljenja su političkih analitičara, mogla bi se umanjiti i Sanaderova uloga koja se temeljila na razmišljanju da ministri nisu toliko važni, nego da je najvažnija i konačna odluka – njegova. Sada će biti i ministara iz koalicije koji već sada jasno obznanjuju svoja stajališta, a koja će i nadalje sigurno biti povržana s novčanim zahtjevima.