Tko to lijepi nove cijene?

Problem u vezi s početkom rada Veletržnice ribe svodi se na to da se trgovcima ne sviđa pravilo prema kojem ribu moraju plaćati unaprijed, a ribari teško shvaćaju da ne mogu dobiti jamstvo da će sve što donesu prodati po cijeni koju istaknu.

Iako su svečano ‘puštene u promet’ 20. listopada, prije točno dva mjeseca, po pokretnim trakama Veletržnice ribe u Rijeci u komercijalnu svrhu do sada se nije provezla nijedan sanduk riba i rakova. Naime, ribljja je veletržnica jednog dana svečano otvorena, a drugog dana jednostavno više nije radila. To se do kraja prošlog tjedna pravdalo nedostatkom dokumentacije sanitarnih inspekcije, odnosno nisu bili ispunjeni svi uvjeti. Kad je prošlog petka pristiglo i to odobrenje, nad sjeverni Jadran nadvilo se orkansko nevrijeme, što je nepovoljno za ulov ribe, pa Veletržnica nije imala komu otvoriti svoja vrata. Smirivanjem vremenskih prilika, prema svemu sudeći, ipak neće početi trgovanje ribom u modernoj Veletržnici uređenoj u bivšim prostorima tvornice Torpedo.

Ovaj put prvi radni dan opstruira mršavi popis trgovaca koji su se prijavili da ribu žele kupovati na tržnici. Riječ je o tek osam tvrtki, čiji vlasnici kažu da bi za funkcioniranje tržnice trebalo biti barem 30 aktivnih trgovaca, spremnih kupovati svaki dan. U suprotnom se ribarima, koji ne dolaze samo iz Rijeke i neposredne okolice nego i iz Istre, ne isplati dovoziti ribu jer su izgledi da će se prodati vrlo mali.

• Nema šanse da Veletržnica pro radi s tako malo trgovaca, jer je riba kvarljiva roba i ribar dovozeći je na tržnicu u ovim uvjetima preuzima veliki rizik da je ne proda, a gubici mu mogu biti i do 30 tisuća kuna – kaže Aldo Škerjanc, vlasnik trgovačke tvrtke Nerimar, jednog od registriranih kupaca.

Problem u vezi s početkom rada Veletržnice ribe svodi se na to da se trgovcima ne sviđa pravilo prema kojem za kupnju ribe moraju imati novac unaprijed, bilo da plaćaju gotovinom, bilo da ih kreditira banka, a ribari teško shvaćaju da, iako je Veletržnicu osnovala država, ne mogu dobiti jamstvo da će sve što donesu prodati po cijeni koju istaknu. Trakavica o početku rada će se i nastaviti jer, kako objašnjavaju ribari, na Jadranu od početka siječnja pa do Uskrsa, koji je sljedeće godine potkraj ožujka, vlada mrtva sezona, odnosno neće biti izdašnog ulova ribe. Pravo uhodavanje u rad Veletržnice može se očekivati tek na proljeće ili, kako to kaže predsjednik Ceha ribara Tonči Božanić: ‘Dijete u pelenama ne trči’, objašnjavajući da je osnivanje Veletržnice dobar početak, ali da će se ona sigurno još dugo uhodavati.

Najveći među osam kupaca je Metro Cash and Carry, čiji direktor Korporativnih komunikacija Alen Kišić objašnjava da je njihov interes na jednom mjestu obaviti nabavu kompletne ponude svježe jadranske ribe iz ulova istog dana te da to bude riba koja će biti kontrolirana kroz hladni lanac i veterinarski pregledavana kako bi mogla odgovoriti strogim zahtjevima kontrole kvalitete toga trgovačkog lanca. Veletržnica bi im omogućila smanjenje logističkih troškova skupljanja svježe ribe na Kvarneru i Istri.

• Veletržnicom izbjegavamo mnogo različitih pregovora i pritiska sa strane ribara te ovisno o ponudi i potražnji na Veletržnici možemo pravodobno reagirati, budući da je kontinuirana ponuda kvalitetne ribe iznimno važna za sve naše kupce, osobito one iz HoReCa sektora. Također očekujemo da ćemo ponudom plave ribe Veletržnice u Rijeci uspjeti zadovoljiti potrebe Metroa u Srbiji, jer poznato je da je tržište Srbije interesantno za plasman plave ribe – kaže Kišić ističući da početak rada očekuju uskoro.

Od siječnja ove godine, kada je potpisan sporazum između HDS ZAMP-a i Hrvatske gospodarske komore, ZAMP, stručna služba Hrvatskog društva skladatelja, na čijem je čelu Tomislav Radočaj, prikupila je 2,6 milijuna kuna naknade za privatno slušanje od 62 tvrtke uvoznice memorijskih medija. Prema uvoznicima koji su odbili plaćati obvezu, svojedobno poznatu kao ‘porez na prazne CD-ove’, ZAMP je podigao tužbu. Tuženi su Autronic computers, Bossiz, E Plus, San-tek i Ram 3, a protiv četiri tvrtke tužbe su u pri-premi: Alea, Bozon, Makrol markt i Oto.

No, ni tužene tvrtke ne ostaju mirne. Tako je Alea, zastupnik dijela Panasonicove proizvodnje, tj. njen direktor Igor Vidošević na ZAMP-ov zahtjev za plaćanje odgovorio dopisom u kojemu je spomenutu naknadu nazvao protuustavnom jer predstavlja navođenje drugih na kazneno djelo neovlaštenoga kopiranja. Zoran Bačani, direktor Autronica, pak kaže da je svojim odvjetnicima savjetovao da dignu tužbu pred Ustavnim sudom zbog neustavnosti tog zakona.