Na opatijskom savjetovanju hrvatskih ekonomista poduzetništvo se našlo u sjeni političkih nadmetanja i prognoza. S obzirom na to da je mali i srednji najdinamičniji sektor hrvatskoga gospodarstva, neki ekonomski analitičari smatraju to ozbiljnim propustom. Njihova zapažanja i prognoze pružaju neke odgovore na temu našeg specijala – što nas očekuje u sljedećoj godini.
I Google je počeo kao mali poduzetnik. Stalno govorimo o društvu znanja, a nikako da utvrdimo što to znači u praksi. Pogrešno je uopće razmišljati o velikim ili malim poduzećima na način kako mi to činimo. Bitno je što pojedino poduzeće nudi neke nove vrijednosti, nove proizvode. Danas ih nazivamo proizvodima s dodanom vrijednošću. Važno je ponuditi proizvode koje tražiše tržište, a to su oni sa što više ugrađenog (vlastitog) znanja. Takav je pristup već poznat u svijetu, pa i kod naših susjeda. Uzmimo samo primjer mobilnih telefona, koji su sve više u upotrebi. Zašto ipak stalno kupujemo nove? Razlog je u tome što je u svaki novi mobitel ugrađeno više znanja, proizvod ima više funkcija nego prethodni, i to prevladava pri odluci o kupnji i korištenju. Poučan primjer u tom pogledu je varaždinska Vindija, koja gotovo više i ne prodaje piletinu na klasični način. Od klasične prodaje prešla je na ponudu i prodaju piletine u stotinu raznih proizvoda. Eto, to je primjer stvaranja nove ili dodane vrijednosti.
Hoće li tu dodanu vrijednost raditi veliki ili mali poduzetnik sa stajališta gospodarstva posve je nevažno. Bitno je da napokon krenemo tim putem. Nažalost, većina ekonomista u nas zagovara pretežno klasične metode rasta i svi se vrte samo u granicama fiskalne, monetarne i porezne politike. Zapostavljaju pritom ključno pitane: kako ugraditi više znanja u proizvode koje nudimo tržištu, što je ključ novog pristupa privređivanju.
Upozorio bih stoga na potrebu jačanja maloga gospodarstva i na pridavanje veće pozornosti u kreiranju ekonomske politike prema tom sektoru. Svugdje u svijetu, i u najrazvijenijim zemljama, cijeli novi ciklus stvaranja i ugradnje znanja u nove proizvode ili postupke počinje upravo u malim firmama. Uzmite samo najpoznatije primjere Microsofta i Googlea. Svi su počeli kao mali poduzetnici. Besmisleno je stoga uopće više govoriti o tome. Malo je poduzetništvo jezgra svakog velikog poduzetništva.
U mnogočemu stvaramo neke mitove, koje onda po inerciji godinama uporno podržavamo. Gubi se veza s realnim gospodarstvom. Logično, u takvim uvjetima malo gospodarstvo teže dolazi do izražaja i teže ostvaruje svoju funkciju stabilnosti gospodarstva. Moramo se okrenuti prema pitanjima što je tom (malom ili velikom) poduzetniku potrebno da opstane, da se prilagodi tržištu i da u većoj mjeri koristi znanje kako bi mu proizvod ili usluga bili konkurentni. O tome, nažalost, ne vodimo dovoljno računa. Govorimo o društvu znanja, a nikako da utvrdimo što to u praksi znači.
