Konkurenti

Industrija u kojoj djelujemo ne dopušta stagniranje i tek rast poslovanja, makar i neznatan, osigurava opstanak na tržištu. Čeka nas još jedna poslovno zahtjevna godina, znamo da ćemo za isti rezultat koji smo postigli danas – sutra morati raditi mnogo više.

U 2008. godini očekujemo još snažnije konkurentske natjecanje u našoj industriji na globalnom tržištu, a samim tim i veći fokus na operativnu izvršnost u kompaniji te našu konkurentnost i inovativnost. Telekomunikacijska branša očekuje daljnji rast od oko pet posto na razini godine te daljnje širenje najnovijih komunikacijskih tehnologija, poput HSPA, mobilne VOIP usluge, 2G i 3G mreže kao i jaču penetraciju širokopojasnih usluga. Vjerujemo i da će se nastaviti ulaganja u informatizaciju tijela državne uprave te u privatni sektor. Znatnija stopa rasta može se očekivati u segmentu sistemskih integracija, što je potvrda tržišne zrelosti i približavanja europskim integracijama. Ericsson Nikola Tesla premašuje volumen rasta branše zbog širine svojih kompetencija i izvrsnih odnosa s kupcima.

Prioriteti su svakako zadovoljstvo postojećih i širenje baze novih kupaca, jačanje pozicije jednog od najvećih izvoznika u zemlji i pozicije najvećega hrvatskog izvoznika znanja, uz čvrstu ulogu u širenju suvremenih informacijsko-komunikacijskih sustava i tehnologija. Industrija u kojoj djelujemo ne dopušta stagniranje i tek rast poslovanja, makar i neznatan, osigurava opstanak na tržištu. Stoga je Ericsson Nikola Tesla uvijek u promišljanjima novih mogućnosti i nastojanjima da proširi svoj portfelj i bazu kupaca te da razvojem kompetencija svojih zaposlenika i primjenom inovacijskih procesa stvori predvijete za poslovni rast. Dio smo globalno prisutne korporacije koja ima ulogu tehnološkoga predvodnika industrije, ali to nije i jedini adut kojim raspoložimo. Sustavno i u skladu s najnovijim tržišnim trendovima već niz godina gradimo svoju tržišnu poziciju u Hrvatskoj, Ericssonu i na našim izvoznim tržištima u Srednjoj i Istočnoj Europi te Srednjoj Aziji. Tako će biti i u 2008. Čeka nas još jedna poslovno zahtjevna godina, znamo da ćemo za isti rezultat koji smo postigli danas sutra morati raditi mnogo više. No na to smo spremni.

U ovako zahtjevnoj branši, u kojoj je imperativ kontinuirano unapređivanje svih aspekata poslovnih procesa, pomno praćenje potreba tržišta te adekvatan odgovor tržištu koji je uvijek korak ispred i konkurencije i tehnologije, ne može se izdvojiti ključan potez. Samo pravom strategijom, prilagodbama sve većim zahtjevima, tehnološkim liderstvom, operativnom izvršnosti, inovativnošću te proaktivnim pristupom u iznalaženju novih poslovnih prilika za vlastiti rast i rast naših poslovnih partnera i kupaca, odnosno sinergijom izvršnosti na svim poljima, u sve jačoj tržišnoj utakmici i na domaćem i na globalnom planu, možemo zadržati lidersku ulogu u cjelovitim komunikacijskim rješenjima te uz postojeće steći povjerenje i novih kupaca. Pred timom Ericssonu Nikole Tesle su i širi izazovi. Pritom ponajprije mislim na naše snažno podupiranje stvaranja strategije razvoja zemlje temeljene na prioritetskim područjima strateškog pozicioniranja i rasta. U tom kontekstu informacijsko-komunikacijske tehnologije moraju biti jedan od prioritetskih sektora strateškog razvoja cijele zemlje.

Školska knjiga sa svojih 57 godina uspješnog rada gotovo je zaštitni znak hrvatskog izdavaštva i više je institucija nego tvrtka. U 2006. godini objavila je izuzetno mnogo naslova – čak 1.217 (riječ je dakako o ukupnom nakladničkom programu koji pokriva sva područja, od rječnika i leksikografije do znanstvene i stručne literature, književnosti i umjetnosti).

• Školska knjiga je nakladnička kuća s nacionalnom odgovornošću pa stoga brižljivo profiliramo naš nakladnički program koji hrvatsku kulturu, umjetnost i znanost predstavlja ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu – kaže Anuška Nakić, direktorica neudžbeničkog programa i leksikografije u Školskoj knjizi, čiji je vlasnik Ante Žužul.

Ipak, čini se da je u utrci za profit Školsku knjigu prestigla Mozaik knjiga, jer je u 2006. godini ostvarila čak 22 milijuna kuna više prihoda. Ipak, valja napomenuti da je kod Školske knjige riječ o 180 milijuna kuna prihoda od prodaje vlastitih izdanja, dok je 202 milijuna kuna prihoda Mozaik knjige ukupni prihod.

Mozaik knjiga u posljednje se vrijeme često spominje, prije svega u vezi s izuzetno jakim sustavom direktnog marketinga kojim se koristi kako bi plasirala dio svojih naslova i raznim nagradnim igrama koje su mnogi okarakterizirali kao prijevaru. Ta izdavačka kuća iza sebe ima dugu tradiciju, i u vrhu je hrvatskog izdavaštva, a iz go.

Negativni publicitet koji se stvorio oko Mozaik knjige djelomično se može pripisati i nevoljnosti direktora te izdavačke kuće Zdravka Kašića da istupa u medijima, iako bi možda uspio obraniti Mozaik od barem dijela napada. Specifičnost i komparativna prednost Mozaik knjige je korištenje kanala direktnih prodaja, ali i to što je dio Mladinske grupe, koja zapošljava ukupno 1.700 djelatnika i ima svoje tvrtke u sedam zemalja.

• Matična kuća alocira znanje, tehnologije, procese i praksu koja se može odmah upotrijebiti. Sustav trenerstva, mentorstva, omogućava prijenos znanja na sva tržišta – kažu iz Mozaika.

Možda i najvažniji faktor uspjeha strateška je suradnja s izdavačem Reader’s Digestom koja, kažu u Mozaiku, donosi znanja s područja direktnog marketinga. Koliko je za tu tvrtku važna prodaja putem direktnog marketinga najbolje govor podatak da njime ostvaruje čak 85 posto ukupnih prihoda. Ipak, u planovima za 2008. godinu Mozaik ima i proširenje knjižarske mreže po cijeloj Hrvatskoj, kako bi i tim kanalom povećao prodaju. U ovom trenutku imaju 20 knjižara, a prije nešto manje od godinu dana otvorili su i veliku knjižaru u trgovačkom centru City Center One, koja je prema nekim pokazateljima najuspješnija knjižara u Hrvatskoj.

U Profilu, čiji je direktor Daniel Žderić, kažu da je ova godina za njih bila izuzetno uspješna. – Ostvarili smo znatan rast prodaje na svim odjelima te otvorili i etablirali dvije nove multimedijske knjižare, u Rijeci i u Splitu. U 2007. povećali smo broj izdanja, a promet u maloprodaji povećali 45 posto – tvrdi Leo Lentz, predsjednik Uprave Profila.

Algoritam je kuća koju je možda najviše pogodio trend kiosk-izdavača ili je jednostavno riječ o tome da Algoritam to najutvrđenije priznaje. Tihomir Paulik kaže da je pad prodaje u knjižarama u to vrijeme bio čak i do 50 posto te da se prodaja tek treba vratiti na prijašnju razinu jer se od najniže točke podigla tek za nekih 30 posto. Algoritam ipak svoje financijske rezultate uvelike popravlja širenjem djelatnosti na multimediju, tako da njihova tržišna pozicija unatoč tako znatnom padu prodaje knjiga nije bila ugrožena.

U VBZ-u u vrijeme kiosk-izdavača nisu imali pad prodaje, dijelom i stoga što su se uključili u širu distribucijsku akciju, tj. dio naslova plasirali su na kioscima.

• Naši su prihodi isključivo od knjiga i ne mislimo dalje širiti program, eventualno samo popuniti program u maloprodaji – kaže Zatezalo, predsjednik Uprave VBZ-a.

VBZ je u 2007. godini nastavio svoje širenje u regiju i osnivanjem sestrinske tvrtke u Srbiji poduzeo još jedan hrabar poslovni potez. – VBZ je svoju veliku šansu doživio 2000. godine kad smo išli u transformaciju tvrtke, preuzeli veliki rizik otvaranja svojih prodajnih mjesta i uspjeli u tome – kaže Boško Zatezalo, direktor VBZ-a.

Iako poduzetnici ne vole kad sreća odlučuje o njihovom poslovnom uspjehu, u svijetu izdavača ona igra popriličnu ulogu. Naime, odabrati između desetaka tisuća naslova onaj koji će postati hit jednostavno nije samo pitanje zaposlenja stručnjaka, već vrlo veliku ulogu igra i sreća. Jedan izdavački hit može znatno promijeniti godišnji financijski rezultat izdavača, pa tako i Tihomir Paulik, direktor Algoritma, priznaje da su knjige o Haryju Potteru donijele osjetnu financijsku dobit, iako ni približno u onim razmjerima kako je to vani, gdje se knjige prema kojima je napravljen film prodaju u višestruko većim nakladama nego ostale.

• Svaka dobra knjiga koju pogođite, svaki bestseller, povuče i prodaju ostalih knjiga – objašnjava Paulik – i izaziva veći interes za izdavača.

VBZ se širi u regiji. Megapopularni naslovi nakladniku mogu omogućiti sredstva potrebna za rast, što možda najbolje pokazuje primjer VBZ-a. – Naše knjige, ne jedna, nego deseci različitih, zauzimaju godišnje prodajne top-liste – objašnjava Boško Zatezalo, direktor VBZ-a.

Ističe da je važno sredstva dobivena iz tih uspjeha ponovno uložiti u posao, a ne ih ostaviti da stojte na računu tvrtke. VBZ je tako dobre financijske rezultate iskorištio da bi se proširio u Sloveniju prije pet godina, dvije godine nakon toga u BiH, a otprije nekoliko mjeseci i u Srbiji posluje kroz sestrinsku tvrtku.