Home / Poslovna scena / Pedeset najmoćnijih predsjednika uprave

Pedeset najmoćnijih predsjednika uprave

Prošlogodišnji najmoćniji stranac, predsjednik i glavni operativni direktor kompanije Barr Pharmaceuticals i član Uprave Pliva, dao je ostavku nakon devet mjeseci u Hrvatskoj te je otišao na mjesto predsjednika i glavnoga izvršnog direktora u kompaniji Watson Pharmaceuticals u Kaliforniji.

Karijeru nastavio u domovini, a ove je godine najmoćniji stranac prema izboru Liderovog uredništva Zalán Bács, nasljednik László Gesztija na mjestu izvršnog dopredsjednika Uprave Ine i izvršnog direktora financija.

Bács je na tu poziciju imenovan prije gotovo godinu dana, a iako je od 1. veljače 2005. u Upravi Ine kao direktor poslovne funkcije Korporativni servisi, upravo ga je imenovanje iz prosinca prošle godine dovelo na mjesto najmoćnijega stranog menadžera. Bácsova je karijera počela u MOL-u, prvo u odjelu marketinga, zatim u ljudskim resursima, upravljao je projektima, bio glavni nadglednik Grupe MOL te prije dolaska u Inu glavni financijski rukovoditelj Petrokemijskog odjela MOL-a. Na hrvatsku se poslovnu klimu i običaje stigao prilagoditi s obzirom na to da već dulje živi u Zagrebu, a oni koji su ga imali prilike upoznati reći će da je mlad, ambiciozan, stručno potkovan te definitivno MOL-ov čovjek do srži. Iako MOL u Ini drži samo 25 posto udjela, utjecaj Mađara veći je nego što se čini na prvi pogled. Pošto je odnos snaga u odborima koji pripremaju odluke 50:50, na Upravu ne dolazi ništa bez konsenzusa, odnosno odobrenja kako domaćih članova tako i predstavnika MOL-a.

Rainer Rathgeber, predsjednik Uprave T-Mobilea i član Uprave HT-a, uz Uwea Gregoriusa i Christopha Mainuschu jedini je stranac koji je prema izboru Liderovog uredništva bio na listi deset najmoćnijih i prošle godine. Funkciju obnaša od rujna prošle godine, a smatra da podaci o broju korisnika, prihodi i ostali pokazatelji dovoljno govore o uspješnosti protekle godine. Daljnje planove Rathgeber ne može otkriti, ali kaže da će i dalje ići pravcem segmentiranog pristupa i fokusa na potrebe korisnika te dodaje da je T-Mobile u ovoj godini potvrdio poziciju tržišnog lidera. Za sada i dio fiksne telefonije kotira mnogo bolje nego na mađarskom tržištu, a inicijalna javna ponuda dionica T-HT-a sigurno je događaj koji je obilježio kompaniju u ovoj godini.

Ono što je, prema mišljenju mnogih suradnika, partnera, ali i konkurenata obilježilo OMV Hrvatsku u ovoj godini jest povratak Martina Krala na mjesto predsjednika Uprave. Wolfgang Kraus u travnju se vratio u sjedište OMV-a u Beč, a Kral nakon godinu dana odsustva na mjesto generalnog direktora. Iako detaljnije objašnjenje povrata Krala iz austrijskog sjedišta nije došlo, jasno je da se OMV priprema na daljnje širenje na hrvatskom tržištu. Pod Kralovim vodstvom OMV je od 20 crpki došao na 51, s povećanjem od deset novih crpki na godinu, a njegov je plan 20 posto tržišta do 2009. više organskim rastom, ali u obzir dolaze i akvizicije. Kral ostavlja dojam da samostalno odlučuje o potezima na hrvatskom tržištu, a o tome koliko je OMV time zadovoljan dovoljno govori činjenica da si nisu htjeli priuštiti još jednu godinu bez njega u Hrvatskoj. Poslovna ga zajednica ne doživljava kao tipičnoga stranog menadžera, a koliko mu je stalo da se što bolje uklopi u strukturu dovoljno govori činjenica da je vrlo brzo naučio hrvatski.

Još jedan stranac koji barata hrvatskim jezikom i toliko je već dugo prisutan da se na njega ne gleda kao na stranca predsjednik je Uprave Siemensa Uwe Gregorius, koji tu funkciju obnaša od 2004. godine. Angažmanom u Njemačko-hrvatskoj trgovinskoj komori stekao je još jedan razlog za titulu jednog od najmoćnijih stranaca u Hrvatskoj, iako ističe da se ne osjeća strancem niti želi da ga se tako doživljava. Važni su mu projekti osnivanje i održavanje triju mobilnih mreža, osnivanje centra za kompetencije za sektore energetike, automatizacije i pogonske tehnike, kao i uvođenje SAP R3 sustava poslovanja u hrvatski Siemens. Dobio je i bitku s malim dioničarima koji su Siemens natjerali da izade na burzu, a smatra da je s obzirom na strukturu Siemensovog portfelja koji obuhvaća rješenja za velike infrastrukturne projekte riječ o jednoj od najinteresantnijih pozicija koju netko može imati.

U Hrvatskoj dobro upravljamo promjenama u portfelju koje se događaju na globalnoj razini, zbog čega kompanija postojano raste i ostvaruje profit – kaže Gregorius, koji upravo kao i Siemens postojano napreduje na ljestvici Liderovih najmoćnijih stranaca. Kao svoja najveća dostignuća navodi izuzetno dobru tržišnu poziciju, rast volumena, profita i broja zaposlenih bez obzira na to što je dio portfelja Siemensa prodan. Izazov je, kaže Gregorius, ući u velike infrastrukturne projekte, koji su još uvijek rezervirani za lokalne igrače.

Sredina Liderovog Top-10 rezervirana je za bankarski sektor, pa je tako Christian Suppanz, od veljače ove godine član Uprave Zagrebačke banke zadužen za upravljanje rizicima, peti najmoćniji stranac. U Hrvatsku je došao s mjesta člana Uprave HVB Banka Czech Republic, a u životopisu ima nekoliko rukovodećih menadžerskih pozicija. I Privredna banka Zagreb među najmoćnijim stranim menadžerima ima člana Uprave zaduženog za upravljanje i kontrolu rizika. Riječ je o Talijanu Marcou Capelliniju, koji je 1. studenoga došao u Zagreb na mandat od tri godine. Slijedio ga još jedan bankar, Pierre Bourso, predsjednik Uprave Splitske banke Société Générale, koji je u Hrvatsku došao u ljetu 2006. nakon što je francuska bankarska grupacija preuzela Splitsku banku stvorivši petu banku prema visini aktive.

IZVOR: FINA: 1000 najvećih kompanija 2006. Napomena: Ukupni prihodi iz 2006. preračunati su u eure prema srednjem tečaju na dan 30. 12. 2006.