Specijal

Specijal kapitala korigirane za udjel sekundarnih izvora u strukturi pasive banaka. To znači da će se zahtijevati i veća stopa adekvatnosti kapitala od sada propisanih deset posto. Također u HNB-u razmišljaju da sljedeće godine uvedu selektivni pristup u kreditiranje poduzeća i stanovništva. Tu ideju već dulje zagovara velik dio ekonomista, a temelji se ponajprije na smanjenju potrošačkih kredita, a zadržavanju onih za gospodarstvo te stambenih kredita stanovništva.

Mjere HNB-a usporit će mogućnost rasta banaka. No, to ne znači da će one biti u gubitku, nego će tražiti nove načine zarade ponudom novih proizvoda i usluga. Ili nadmetanjem za privlačenje novih štedišta s povećanjem pasivnih kamatnih stopa, čiji je trend ove godine već počeo. No, počeo je i onaj drugi trend – povećanje aktivnih kamatnih stopa. A mogao bi se nastaviti i sljedeće godine, kažu analitičari. Posebno ako se Europska središnja banka odluči povećati referentne kamatne stope. A to ne bi bilo iznenađenje, s obzirom na to da je ove godine taj potez odgodila zbog krize na tržištu hipotekarnih kredita. Kako se ta kriza smiruje a produbljuje pitanje inflacije, povećanje kamate ECB-a je izvesnije. Na taj način poskupljet će i izvori domaćim bankama, pa će u kombinaciji s mjerama Središnje banke daljnje povećanje kamata biti neizbježno.

Povećanje kamata može se izbjeći samo u slučaju da banke nadu rezerve povećanja troškovne efikasnosti – komentira analitičar Velimir Šonje. Predviđa se da banke imaju rezervu u dijelu upravljanja troškovima, jer im je svakako cilj spriječiti daljnji pad povrata na kapital ili veći rast kamatnih stopa, kaže Šonje. Veći rast kamatnih stopa mogao bi, naime, odvratiti najbolje klijente i pogoršati prosječnu kvalitetu aktive.

Mjere HNB-a više pogađaju male. Upravljanje troškovima svakako ovisi o veličini banke pa će taj posao sigurno biti teži manjim bankama. Zato se i ne isključuje mogućnost da se te banke i sljedeće godine nadu na meti preuzimatelja ili međusobnih spajanja. Naime, neke su akvizicije bile najavljene već u ovoj godini, ali do njih nije došlo, što upućuje na to da su vlasnici odustali ili odgodili taj proces. A koji bi onda mogao uslijediti u 2008. godini.

Uostalom, mjere HNB-a sigurno teže pogađaju manje banke, pa je velik dio njih ove godine bio prilagodio odbijati nove klijente. Zbog podjednaka mogućnosti rasta, osmišljenog na ponudi novih proizvoda i usluga, rang banaka se sigurno neće znatno promijeniti. Na njega bi mogao utjecati samo ulazak stranog kapitala u neku od domaćih manjih banaka.

Ponuda banaka u posljednje je vrijeme najčešće bila vezana uz štedno-ulagačke proizvode, a taj će se trend nastaviti i sljedeće godine. Neke manje banke već najavljaju okretanje poslovanja ulaganju u fondove. Jer, koliko god banke željele privući klijente većim pasivnim kamatama, one su opet znatno niže od prinosa koji se mogu ostvariti ulaganjem na tržištu kapitala.

Individualni pristup klijentima. Danas banke nude razne paletne proizvode i usluga, ali one su ipak u konačnici vrlo slične. Zato će banke morati ubuduće raditi na naglašavanju njihove kvalitete i različitosti, tvrde analitičari. Odnosno morat će pronaći nešto što ih razlikuje od konkurencije. Banke će morati više pozornosti posvetiti svojim klijentima kako bi im mogle ponuditi najprimjereniji proizvod ili uslugu, ali ne i nužno ono po što je klijent došao u banku.

A poboljšanje odnosa i kvalitete banke mogu pospešiti putem nekih prodajnih kanala koji su zamareni ili podcjenjeni.

Najveći izazov za banke bit će tzv. customizacija i personalizacija proizvoda i usluga i individualni pristup svakom klijentu – ponuda proizvoda i usluga skrojenih prema mjeri klijenta, a u sklopu standardnih proizvoda i usluga koje se nude – kaže konzultantica Đurđica Ognjenović. Za koju godinu klijenti neće više tolerirati općenite odgovore na svoja pitanja, bit će manje lojalni poslovnoj banci. A banke će, s druge strane, nužno morati unaprijeđivati i svoje korporativno upravljanje, što će se odraziti na njihovu sliku u javnosti i utjecati će na pridobivanje i zadržavanje tržišnih udjela.

Među novim hit uslugama koje banke nude mogao bi, prema najavama, u sljedećoj godini biti faktoring koji bi zamijenio jaku leasing i fondovsku industriju. U Hrvatskoj trenutačno ima 12 faktoring društava, a više od polovine prometa ostvaruje se u deset velikih banaka.

Uz neograničeno širenje paletnih proizvoda i usluga bankarsko će tržište bez obzira na razna ograničenja i dalje zadržati najveću moć u financijskoj industriji. Ali zlatno vrijeme njihovih zarada usporit će se. To će u konačnici osjetiti klijenti, koji će najprije osjetiti udar na skuplje kredite.