Home / Tvrtke i tržišta / Društveno odgovorno poslovanje

Društveno odgovorno poslovanje

Kada promotrimo stanje društveno odgovornog poslovanja (DOP) u Hrvatskoj potkraj 2007. i osvrnemo se na razdoblje protekle tri godine od kada su prve kompanije, organizacije i pojedinci počeli snažnije surađivati na promicanju odgovornih poslovnih praksi, vidjet ćemo da je ostvaren izuzetno velik napredak.

Pritom je najvažnije spomenuti činjenicu da sve više kompanija počinje razmišljati o svim odnosima koje slijedom svog poslovanja uspostavljaju, o svojem utjecaju na društvo u širem smislu, te počinje integrirati načela odgovornog poslovanja u vlastite poslovne procese. Sve više kompanija sada i izvještava o nefinancijskim učincima svojeg poslovanja: danas je već dvadesetak poduzeća ili objavilo strukturirana izvješća u skladu s međunarodno usvojenim smjernicama ili se priprema na to. O programima društvene odgovornosti znatno se više izvještava i u drugim sredstvima javne komunikacije poduzeća, poput prospekata, web stranica, godišnjih izvješća i sličnog, što je jasno vidljivo iz longitudinalnog istraživanja Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment.

Osim izvještavanja, pojava tržišta za usluge vezane uz DOP predstavlja jasan znak da kompanije sve ozbiljnije shvaćaju važnost te prakse. Osim modula za obuku o DOP-u, koji su razvijeni kao proizvod multisektorske suradnje i sada su na tržištu u sklopu redovne ponude Udruge poslovnih savjetnika, pojavio se i određen broj konzultantskih kompanija koje svojim klijentima nude usluge savjetovanja o društveno odgovornom poslovanju te o njegovim pojedinačnim aspektima, npr. o izvještavanju, strukturiranju donacijskih programa i odnosima s dionicima. Pojavili su se i prvi certifikati na tom području: SA8000 i AA1000. Napokon, Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) ove je godine prvi put do-dijelila posebnu nagradu na području DOP-a, što također upućuje na postojanje kritične količine takve prakse.

Spominjući ostale sektore, važnim se čini istaknuti državni sektor. Do sada je država bila gotovo nasvim odsutna s područja društveno odgovornog poslovanja. Međutim, razvoj te prakse u kompanijama čini se da nas je dovelo do trenutka kada je potrebno pronaći načine za njeno uključivanje, ne u funkciji regulatora, već facili-tatora i stvaratelja društvenih i tržišnih uvjeta koji potiču odgovorno poslovanje kako bi se ostvarili sinergijski učinci na održivi razvoj. Za sljedeću godinu planirana nacionalna konferencija o DOP-u, kao i pripremne aktivnosti vezane uz nju, trebale bi pružiti poticaj za započinjanje dijaloga u tom smjeru.

Svjedočimo i pojavljuju prvi sektorskih inicijativa povezanih s društveno odgovornim poslovanjem. Prošle je godine pokrenuta Inicijativa za održivost cementne industrije, koja je usmjerena na razvoj građevinskih materijala sa smanjenim utjecajem na okoliš te na održivu gradnju općenito. I bankarski sektor, posredstvom Hrvatske udruge banaka, počinje formulirati šire programe na području DOP-a, kao nadgradnju programu obuke građanstva o upravljanju financijama, koji provode u devet gradova u zemlji.

Sve više poslovnih udruženja uključuje društveno odgovorno poslovanje u svoje mandate. Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HRPSOR) sve je aktivniji na tom području i osobito se istaknuo na području izvještavanja. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) osnovala je Koordinaciju za održivi razvoj, a radi i na izradi posebnih strategija u sklopu nekih od svojih sektorskih udruga. Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) djeluje prvo poslovno udruženje s izričitim mandatom na području društveno odgovornog poslovanja – Zajednica za DOP, koja je pokrenula nekoliko strateških projekata čije ćemo rezultate vidjeti sljedeće godine. Napokon, ove je godine u Hrvatskoj pokrenuta i UN-ova inicijativa Global Compact, kao platforma za dijalog o prioritetima na području društveno odgovornog poslovanja, za razmjenu najbolje.

Takav razvoj događaja mogao bi biti potpomognut i trendom sve viših očekivanja društva i većeg utjecaja javnosti i nevladinih organizacija, koji se očitavalo upravo tijekom protekle godine. Naime, svjedočili smo nekim vrlo javnim slučajevima u kojima su reputacije tvrtki, pa i njihovi poslovni ciljevi bili dovedeni u pitanje zbog neprimjerenog ponašanja u nekim aspektima poslovanja, iako su u nekim drugima do sada smatrani uzornima.

Nadalje, nadamo se da će unaprijedjenje mjerenja na području društveno odgovornog poslovanja, osobito mjerenje napretka na godišnjoj razini, dovesti i do poboljšanja procesa upravljanja na tom području. Naime, još uvijek je vrlo malo poduzeća koja su integrirala DOP u opće procese upravljanja uspješnošću, i malo je menadžera u njima čiji se osobni rezultati mjere i nekim indikatorima povezanimi s odgovornom poslovanjem. Upućuje i na to da, u većini slučajeva, tvrtke još uvijek ne uviđaju da odgovorno poslovanje može pozitivno utjecati i na uspješnost temeljnih funkcija u njima, kao i na njihovu općenitu konkurentnost. Poslovne argumente za DOP stoga će biti potrebno i sljedeće godine dodatno dokumentirati i razvijati.

Osim navedenih pitanja, koja su izravno povezana s integracijom načela odgovornog poslovanja u poslovne procese poduzeća, u sljedećoj godini očekujemo i jačanje suradnje između poslovnog sektora i drugih sektora u društvu. Te će multisektorske suradnje biti važne za rješavanje konkretnih razvojnih problema od zajedničkog interesa, ali i presudne za jačanje povjerenja u poslovni sektor, što je možda najvažniji kolektivni razlog za njegovo angažiranje na tom području.