Poslovna 2008.

Zagađenje okoliša povećavamo ako trošimo energiju ne razmišljajući o savršenom skladu odnosa u prirodi. Svedimo potrošnju energenata na razumnu mjeru, poduzimamo sve što možemo da vlastite potrebe ne zadovoljavamo na račun okoliša, jedinoga kojeg imamo.

Pa je logično da se raspon između Albanije i Hrvatske povećao s 19 mjesta prije tri godine, na 52 mjesta ove godine. Lagumdžija smatra da se zemlje regije mogu međusobno natjecati, no ipak su upućene na partnerstvo koje bi regiju učinilo atraktivnijom. Kao zajedničke pozitivne karakteristike regije ističu se pravni mehanizmi zaštite zajmodavca i zajmoprimca, kvaliteta obrazovanja u prirodoslovno-matematičkim znanostima, broj osobnih računala i broj telefonskih linija po stanovniku te prosječna carinska stopa. Loše su strane zajedničke regije efikasnost poslovanja tvrtki, zaštita interesa malih dioničara, troškovi poljoprivrednih politika te odljev mozgova.

Mnogi pokazatelji poput GCI-a, BCI-a i BDP-a na strani su Hrvatske, namećući je kao vrlo važan činitelj regije te joj istodobno omogućuju vjetar u leđa upravo kad je o osvajanjima tržišta regije riječ. A ima li boljeg načina za vježbanje europskih pravila igre nego na tržištima regije?

Kad je riječ o izvozu roba i usluga prema udjelu u BDP-u Hrvatska je u posljednjih osam godina samo 2003. prešla granicu od 50 posto (50,1%), a najviše se izvozi u Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Njemačku, Italiju, Srbiju i Crnu Goru. Izravna su ulaganja u posljednjih 15 godina ponajprije usmjerena u Nizozemsku (348,8 milijuna eura), Srbiju (373,4 milijuna eura), Bosnu i Hercegovinu (359 milijuna eura) te Mađarsku (328,7 milijuna eura), no neiskorištenih prilika u regiji je mnogo. Gotovo se na prste mogu nabrojati važnija ulaganja hrvatskih kompanija u regiju, iako je barijera mnogo manje nego kad je riječ o tržištima Europske unije. Činjenica je da su i uvjeti poslovanja nesređeniji, no sve te zemlje, može se iščitati iz mišljenja EU, u budućnosti čeka mjesto u zajednici, što znači da će ubrzo njihove potencijale početi sve lakše prepoznati i ostale strane kompanije. Osim izazova koji Hrvatsku očekuju kad je o osvajanju regije riječ, sada je već vrlo sigurno da će se zbog restriktivnih mjera Hrvatske narodne banke, koje će rast plasmana ograničiti na 12 do 13 posto, teže dolaziti do kreditnih sredstava.

Jedan od načina osiguravanja, kompanijama nužnih, sredstava za rast i razvoj, zasigurno mogu biti pretpristupni fondovi EU. Iako je procedura zahtjevna, neke su kompanije u tome uspjele, a na zahtjevnost se ionako moraju naučiti pošto im slične procedure predstoje i nakon ulaska u Europsku uniju.

Fond IPA, koji je od ove godine zamijenio programe CARDS, Phare, ISPA i Sapard, prema nedavnoj objavi Europske komisije donosi do 2011. 462,6 milijuna eura, od čega je većina namijenjena ulaganjima u prometnu infrastrukturu, zaštitu okoliša, prekograničnu suradnju, ruralni razvitak, regionalnu konkurentnost i ljudske potencijale.

Upravo je IPA-ina komponenta regionalna konkurentnost važna za područje maloga i srednjeg poduzetništva, za što će se do 2010. godine osigurati 47 milijuna eura. Sredstva u iznosu od 35 milijuna eura daje Europska unija, dok državni proračun izdvaja ostatak. Nakon što je Europska komisija potkraj studenoga odobrila program najavljena je akreditacija državnih tijela za provedbu programa, a zatim i potpisivanje financijskih ugovora s Europskom unijom. Prema informacijama koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva realizacija se očekuje u proljeće sljedeće godine. Među korisnicima će biti javne ustanove i poduzeća, ali i mala i srednja poduzeća, centri za poduzetništvo te agencije za regionalni razvoj. Cilj je ulaganja jačanje konkurentnosti te uravnoteživanje regionalnog razvoja upravo kroz malo i srednje poduzetništva, istraživanje i tehnološki napredak, a takvi i slični programi trebali bi pomoći Hrvatskoj da ojača gospodarstvo i popravi brojke poput BDP-a po stanovniku, koji u Hrvatskoj iznosi 50 posto pro-sječnoga europskog BDP-a.

Iz svih nabrojenih razloga važniji istupi u regiju uz istodobno jačanje gospodarstva korištenjem pretpristupnih sredstava i osmišljavanjem projekta dobitna su kombinacija za hrvatske gospodarstvenike i u idućoj godini bez obzira na to što će se događati u pregovorima i kada će se Hrvatskoj otvoriti vrata Europske unije. Pregovori su, kao što tvrdi Péter Gyöörkös, mađarski veleposlanik u Hrvatskoj, samo jedan posto uistinu pregovori, a 99 posto prilagodba, pa iako će zakonskih izmjena biti, iako će se nove prilike otvarati, biznis za sigurno ne čeka poput političara točan datum ulaska. Od samog datuma važnije im je da približavanjem EU raste i njihova konkurentnost i kompetencije koje će im omogućiti da dobiju istu priliku da zaigraju na europskom tržištu te da uzau sve to pronadu i neku konkurentska prednost ne bi li se istaknuli na tržištu od 500 milijuna potrošača.