Spajanja i preuzimanja

Dok se u svijetu očekuje pad vrijednosti akvizicija i spajanja, analitičari Deloitte Central Europea očekuju da će u zemljama bivše Jugoslavije doći do ubrzanog rasta ulaganja, pa i u preuzimanja kompanija.

Dukat, Diners Club Adriatic i Tifon samo su neke od domaćih kompanija koje su u 2007. godini dobile novog vlasnika. U sva tri slučaja novi vlasnici su velike, multinacionalne tvrtke. Hrvatska poslovna javnost se pomirila s činjenicom da je dolazak velikih globalnih igrača neizbježan, a domaći gospodarstvenici su odustali od nekoga ozbiljnijega konkuriranja na razvijenim tržištima. Jedino neizvjesno, uzbuđljivo područje s nizom prilika za rast izvan granica Hrvatske ostaje jugoistočna Europa odnosno još uže, područje bivše Jugoslavije. Dosad su prekogranične akvizicije u regiji bile dosta skromne. Jedan od većih takvih poslova bilo je preuzimanje Energetrola od strane Ine i MOL-a te kupnja Telekoma Srpske od strane Telekoma Srbije. Potencijalno veliko ulaganje mogla bi biti prodaja Telekoma Slovenije, za koju se prijavio i T-HT. Takvih prekograničnih preuzimanja trebalo bi biti sve više, a čini se da bi upravo 2008. mogla biti prekretnica u regionalnim preuzimanjima.

• Sve je više poslova u cijeloj regiji, pa je, između ostalog, više i prekograničnih akvizicija i investicija na cijelom jugoistočnom Europe. Sljedeće će godine uglavnom sve države potpisati neki oblik sporazuma s Europskom unijom, što će stvoriti potpuno drugačiju atmosferu za ulagače. Možemo očekivati ubrzan rast cijelokupne gospodarske aktivnosti, pa i snažan rast preuzimanja i spajanja. Većina spajanja i preuzimanja odvijat će se u Hrvatskoj i Srbiji. Jedan od najvećih poslova u regiji će ipak biti privatizacija BH telekoma i HT Mostara, koje će onda i u BiH pokrenuti isti trend – smatra Vladimir Milošević, partner u tvrtki Deloitte Central Europe, zadužen za usluge financijskog savjetovanja u Jadranskoj regiji.

Deloitte Central Europe je podružnica globalne konzultantsko-revizorske kuće Deloitte, a obuhvaća urede u 17 država Srednje i Istočne Europe. Tvrtka je organizirana u nekoliko regija, a Jadranjska regija obuhvaća zemlje bivše Jugoslavije. Jedna od četiri osnovne linije profesionalnih usluga koje Deloitte pruža je financijsko savjetovanje (M&A savjetovanje, procjene vrijednosti, finansijske analize i dubinska snimanja, usluge vezane za IPO i PPP te ostale).

Prije desetak dana Deloitteovim menadžerima i direktorima financijskog savjetovanja iz cijele Jadranske regije stali su se u Zagrebu kako bi razmijenili iskustva o stanju i trendovima ulaganja u državama bivše Jugoslavije. Naime, Deloitte je sudjelovao u većini velikih preuzimanja i spajanja u regiji, bilo sa strane prodavatelja ili kupca tvrtki. Neki od tih poslova ove godine su npr. prodaja Diners Club Adriaticsa, prodaja Telekoma Srpske, prodaja Iskona, izlazak Ine na burzu…

• Prekogranična ulaganja u ovoj regiji funkcioniraju prema principu klackalice. Prvo se iz Slovenije i Hrvatske, koje su bile razvijenije, kapital prelio u Srbiju, BiH i Makedoniju. No, sada se kapital počeo vraćati u Hrvatsku i Sloveniju. Prije nekoliko godina prognoziralo se da će trend spajanja i preuzimanja biti u padu nakon privatizacije i konsolidacije financijskog sektora. Ova godina dokazala je suprotno: vrijednost i zrelost tržišta spajanja i preuzimanja je porasla. S vremenom će biti sve veća, i to ne samo u Jadranskoj regiji nego i u Rumunjskoj i Bugarskoj – kaže Ivan Fabijančić, direktor financijskog savjetovanja iz zagrebačkog ureda Deloittea.

Veliki konsolidacijski potencijal Jugoistočne Europe i, u svjetskim razmjerima, visoke stope ekonomskog rasta koje (iako se očekuje njihovo usporavanje) i dalje predstavljaju dobre osnove za nastavak akvizicijskog i ulagčkog vala. Privatizacije, posebno velikih državnih sustava, i dalje su važno odredište akvizicijskih akcija, ali njihova se važnost sve više smanjuje. Umjesto toga, sve je češće situacija da se privatne kompanije prodaju privatnim kompanijama. Osim toga, sve važniji izvor kapitala su private equity ulagači, koji tek otkrivaju ovu regiju koja im je zbog relativno malih vrijednosti kompanija dosad bila nezanimljiva.

Kako objašnjavaju u Deloitteu, u Hrvatsku posljednjih nekoliko godina ulazi nova vrsta kapitala, kapital koji je manje spreman preuzeti rizike. Takav konzervativniji kapital podiže i evaluacija cijelog tržišta jer ono postaje kvalitetnije ako ulagač više ne traži povrat od 20 do 30 posto.

Jedan od razloga popularnosti tržišta preuzimanja i spajanja Srednje i Istočne Europe je i u njegovoj relativnoj neovisnosti o zapadnim, razvijenim tržištima pa tako investitori mogu diverzificirati rizik. Analitičari na Wall Streetu predvidaju da će vrijednost spajanja i preuzimanja na američkom tržištu u 2008. biti 20-ak posto niža nego ove godine, a glavni razlog trebao bi biti pad private equity ulaganja. Situaciju bi mogla spasiti prekogranična i industrijska preuzimanja. Naime, mnoge bi američke kompanije mogle strane akvizicije iskoristiti kao bijeg od slabog dolara i teškoća na domaćem tržištu. Naime, međunarodni rezultati će i ove godine značiti spas za bilance mnogih američkih tvrtki. Argument u korist pada preuzimačke aktivnosti jesu i prognoze o usporavanju američkoga gospodarskog rasta.