Home / Biznis i politika / Privreda

Privreda

Roland Berger Strategy Consultants izradili su za Svjetski ekonomski forum studiju o globalnim trendovima do 2030. Studija je obuhvatila sve relevantne aspekte privrede i društva, a s pogledom na izazove hrvatske privrede za skoru budućnost i iduću, 2008. godinu najvažniji aspekti i rezultati su:

Globalna ekonomija znatno će rasti. Bit će zabilježen pomak prema istoku sve do Azije. Također će se osjetiti velik pomak prema uslužnim djelatnostima. Naime, uslužni sektor će narasti u svim područjima. Ukupno će se povećati i složenost (‘sophistication’), a povećat će se i međunarodna trgovina. Međunarodna trgovina na globalnoj razini narast će više od tri puta, od današnjih 13,6 trilijuna američkih dolara na 50,5 trilijuna.

Pojavit će se nove velesile – danas su najveće SAD, Japan i Njemačka. No, Kina će biti najveća u 2030. Ne samo to, nego će Kina biti 50 posto veća od broja dva, a to će biti SAD. Nadalje, Kina će biti dvostruko veća od broja tri – Indije. Njemačka, Brazil, Rusija, Engleska i Francuska pojedinačno neće imati niti desetinu veličine Kine. Azija će dominirati: Kina, Indija, Japan, Koreja i Indonezija postat će ukupno broj jedan, a za padna hemisfera broj dva. Sve to, uključujući i vrlo velik rast produktivnosti, rezultirat će time da će se ukupni globalni BDP gotovo udvostručiti u sljedeće 23 godine.

Već se sada osjeća povećanje ‘globalnosti’ tvrtki, a taj će se trend do 2030. nastaviti i ojačati. Tvrtke će sve više postajati globalne. Bit će bolje povezane, temeljiti će se na učenju i znanju te će se sve više usmjeravati prema društvenoj odgovornosti.

Još jedan od zanimljivih trendova za sljedećih dva desetak godina je da će tvrtke biti sve fleksibilnije. Bit će povezane u višestruke mreže (‘multiple networks’) preko različitih sektora, vrijednosnim lancima i prekogranično. Organizacijske strukture i procesi mijenjat će se velikom brzinom. Posao će se obavljati sve više i više u virtualnim timovima. Tvrtke će raditi na tome da dostignu kritične veličine, kako bi mogle ostati samostalne.

Sve veća važnost znanja i sve veća odgovornost rezultirat će time da će zaposlenici postati ključna vrijednost u tvrtkama. Tvrtke će raditi sve ozbiljnije i predanije na tome da regrutiraju, educiraju, ali i za drže zaposlenike. Put je to prema učećoj organizaciji (‘learning organization’).

Nekoliko smjernica prema kojima bi trebalo djelovati čim je prije moguće, najbolje već od 2008. godine:

  • Pogled treba uputiti prema istoku. Vlastiti biznis treba razvijati preko hrvatskih granica, treba ga internacionalizirati. I to ne samo u Srbiju, Bugarsku, Ukrajinu i druge tranzicijske zemlje, nego dalje, mnogo dalje na istok. Glij su prije svega Rusija i Kina! Zbog toga trebamo raditi na sposobnosti da razvijemo dugoročne vizije i strategije. Mentalitet moramo promijeniti prema globalnom tržištu, a ne malom.

  • Treba usavršiti uslužni dio svog biznisa. To je, na primjer, menadžment i briga za kupca, njegovanje odnosa s kupcem. Samo ako promotrimo najveći dio hrvatske ekonomije – turizam, koji u BDP-u sudjeluje s otprilike 20 posto, to bi značilo da svi, baš svi djelatnici u turizmu trebaju usavršavanje uslužnog dijela svog poslovanja prihvatiti kao nezaobilazni i nužni sustavni dio njihovog posla i mentaliteta.

  • Da bi Hrvatska mogla financirati ekonomski rast, treba joj, nažalost, izuzetno veliko podizanje razine produktivnosti, u svim područjima.

  • Treba razraditi međukulturne sposobnosti i vještine, da bismo lakše mogli komunicirati s drugim kulturama i uključiti se u međunarodne mreže. To znači i učenje više stranih jezika, a ne samo engleskog. Jedan strani jezik će biti pre malo, engleski se podrazumijeva. Najbolje bi bilo učiti ruski, kineski i druge azijske jezike.

  • Ne samo da postojče proizvodne programe treba adaptirati za nova tržišta, nego se otvara golemo novo i to globalno tržište. To je tržište zaštite okoliša, optimiranja korištenja energije i energija iz obnovljivih izvora. U tim područjima postoji golem, još uvijek netaknut potencijal za razvitak i prodaju proizvoda i usluga. Hrvatske bi tvrtke mogle krenuti u tom smjeru i na taj način se pozicionirati na sasvim drugoj globalnoj razini za nekoliko godina. To je sasvim ostvariv scenarij.

  • Doći će do još jedne zanimljive pojave. Promjene snaga u gospodarstvima, promjene u organizaciji i načinu funkcioniranja tvrtki utjecat će na različite globalne struje – razmjenu ljudi, prirodnih resursa, kapitala i znanja. Sve će se te struje značajno intenzivirati, ali i promijeniti smjer.

    Temperatura Zemlje narast će do 2030. od 0,5 do 1,5 stupnjeva Celzijevih. Razina morske površine narast će između šest i 11 centimetra. Nastavit će se emisije stakleničkih plinova, a vremenske prilike bit će sve ekstremnije.

    Potrošnja energije također će rasti do 2030., napose u Aziji, gdje će porasti velikih 47 posto. Može se predvidjeti i to da će cijena svih vrsta energije rasti, ali nije moguće odrediti koliko točno. Obnovljivi izvori energije trend su koji će znatno rasti.

    Nažalost, doći će do velikog nedostatka vode, čega će rezultat biti sve češći konflikti u vezi izvora vode.

    Regulacija će biti sve veća, a postat će i striktnija. Bit će postignuti globalni dogovori u vezi okoliša i standarda, koji će biti povezani s gospodarskim poticajima.

    Internet će postati dominantan medijski servis i sredstvo propagacije svih ostalih medija. Pojavit će se nove prepreke slobodnom pristupu medijima, dogodit će se konsolidacija medijske industrije te sve veće personaliziranje medijskih servisa.

    Globalni su trendovi neumoljivi, do 2030. čekaju nas veliki preokreti i pomaci. Što to u ovom trenutku očekivanja 2008. znači hrvatskim tvrtkama i uspješnim menadžerima? Kao prvo, trebaju se temeljito i na vrijeme informirati te biti svjesni izazova koji će se pojaviti, željeli to menadžeri ili ne. Drugo, treba aktivno nadograditi vlastita znanja i tim(ove) unutar svake tvrtke ili tvrtke neće moći biti uspješne. Treće, treba razviti plan kako profitirati od tih detektiranih trendova. Svaka kušnja je ujedno i šansa!