Home / Financije / Piše: Lidija Kiseljak [email protected]

Piše: Lidija Kiseljak [email protected]

Nakon korištenja usluge cash poolinga Grad Osijek na godinu uštedi gotovo milijun kuna, dok je, primjerice, ušteda Nexe grupe na razini od nekoliko stotina tisuća kuna. Potvrđuju to u Privrednoj banci koja joj vodi uslugu cash poolinga, a inače ima s nekoliko stotina članica ukupno 17 sklopljenih ugovora o cash poolingu. Neki dan je sklopljen ugovor s Gradom Trogirom, a ovih će dana biti s Gradom Daruvarom, iako ih u pripremi ima još nekoliko, kaže direktor za Odnose s klijentima i prodaju u PBZ-u Nediljko Rojnica.

Takvu uslugu danas pružaju gotovo sve domaće vodeće banke. Uz Privrednu banku vodeću ulogu u cash poolingu ima i Zagrebačka banka, koja je već pri ugovaranju cash poolinga s Varaždinskom županijom prošle godine najavila uštedu u županiji od 600 tisuća kuna na godinu. Uštede svakako ovise o broju objedinjenih računa, prometu prema računima te o drugim uvjetima koje banke postavljaju svakom klijentu, kažu u Erste Steiermärkische banci, koja tu uslugu ima ugovorenu s Gradom Bjelovarom. Poželjna je ustvari za sve velike sustave. Upravo se zato i postavlja pitanje zašto se ta usluga još nije počela koristiti u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Jer neke računice već pokazuju da bi Zagrebački Holding kroz objedinjeno vođenje računa mogao ostvariti i milijunski uštedu. No navodno već priprema ugovoranje te usluge, a posao bi trebale između Holdinga i županije podijeliti Zagrebačka i Privredna banka. Član Uprave Holdinga Dragan Kovačević tvrdi da su one već osnovale vlastiti pool, ali analiziraju i projektiraju nove financijske aktivnosti.

Tom se uslugom s jednog mjesta vodi briga o novcu, a radi boljeg upravljanja likvidnošću, povećane kontrole, manjeg troška kamata te većeg prinosa. I specifična je po tome što su na osnovi te usluge banke u gubitku, dok uštede ostvaruju korisnici cash poolinga. No dugoročno su banke svakako u dobitku, jer dobivaju stalnog klijenta i nove poslove. Takva računica nema izuzetka s obzirom na to da će korisnici računa unutar poola koji su u plusu uvijek pokriti negativno stanje na nekom drugom računu korisnika poola, da će oni s pozitivnim računom uštedjeti na internim kamatama koje im plaća korisnik poola s negativnim stanjem na računu, dok će im banka platiti pasivnu kamatu za novac na računu. A te su kamate znatno veće nego u slučaju vođenja pojedinačnog računa. Primjerice, pasivne kamatne stope u Privrednoj banci na razini su od približno 0,75 posto, ali se i povećavaju razmjerno veličini novčanih sredstava na računu. Interna kamata je šest posto, a aktivna deset posto. Međutim, korisnici s negativnim stanjem banci ne moraju plaćati kamatu.

Osim tvrtki, takvu uslugu sve češće koriste gradovi, županije i općine. A PBZ je, primjerice, uslugu uveo i za upravitelje stambenih zgrada. Raiffeisen banka je prva prije tri godine Plivi ponudila uslugu obračunski objedinjenog vođenja računa, a zatim je uslijedilo potpisivanje takvih ugovora s nizom drugih tvrtki. Korištenjem takve usluge uštede se ostvaruju i do nekoliko desetaka tisuća kuna, kažu u RBA jer se korisnicima olakšava poslovanje i rješava pitanje likvidnosti. Hypo banka ima ugovor o cash poolingu s Gradom Siskom.

Unutar poola objedinjena su tri računa, od kojih je na dva stanje pozitivno, a na jednom negativno. Oni s pozitivnim stanjem pokrivaju negativno, a nakon toga još preostaje slobodnih novčanih sredstava. Korisnik računa s negativnim stanjem plaća zbog pokrića njegova računa kamatu dvjema korisnicima koji su ga financirali. S druge strane, korisnicima s pozitivnim stanjem na računu banka plaća pasivnu kamatu. U konačnici, takav je zbirni račun u plusu, dok bi u suprotnome, da nije bilo objedinjenog vođenja računa, stanje bilo negativno.