Mogu li naftaši udovoljiti zahtjevima prijevoznika

Prijevoznici mnogo novca izdvajaju za cestarinu na autocestama, opremu na vozilima i njihov popravak, ali najviše troše na gorivo. Više od 40 posto njihovih troškova odnosi se na tu stavku. S obzirom na to da na benzinskim crpkama ostavljaju mnogo novca, lanci maloprodaje naftnih derivata na različite se načine bore da im postanu redoviti kupci. Najčešće to čine nudeći prijevoznicima i fizičkim osobama kartice kojima im daju povlastice, ali s obzirom na to da se njima mogu koristiti samo na benzinskim postajama određene tvrtke, uz povlasticu korisnicu, dakle, imaju i obvezu – točiti gorivo na benzinskim crpkama jedne tvrtke.

U Hrvatskoj više čimbenika utječe na cijenu naftnih derivata na benzinskih crpkama. Na domaći najviše utječe cijena barela nafta na svjetskom tržištu, ali velik utjecaj imaju i trošarine koje se plaća državi. Kako država može utjecati na stabilizaciju cijena goriva, vidljivo je iz slučaja s Eurosuperom 95 – koji nije premašio cijenu od osam kuna zbog toga što se Vlada odrekla dijela trošarina. Prijevoznici najavljaju da će od nove vlade tražiti zaštitne mjere za Eurodizel da bi se ublažio udar koji osjećaju zbog divljanja cijena nafta na svjetskom tržištu, koje je počelo i kod nas. Oni žele da nova vlada zaštiti gorivo koje troši gospodarstvo, odnosno prijevoznici, građevinari i ostali subjekti.

Petrol trgovina d.o.o. već je uvela popuste na gorivo za hrvatske prijevoznike i intenzivno obraća pozornost ne samo na kvalitetu goriva nego i na usluge, i to da bi se približila individualno, svakom kupcu – kažu iz Petrola.

Vjeruju da će u Hrvatskoj cijene goriva rasti jednako kao i na svjetskoj razini, kao i da će Ina d.d. kao jedini proizvođač goriva možda održavati nerealnu nižu cijenu, ali i da je u tome neće moći pratiti uvoznici koji kupuju robu na svjetskom tržištu. Oni za to imaju nešto višu cijenu, ali još ne toliko visoku koliko bi prema Pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata mogla biti.

Ina provodi rabatnu politiku, a o bilo kakvim poslovnim planovima ne možemo govoriti prije nego što o tome obavijestimo burzu – bili su šturi u Inim Odnosima s javnošću.

Ipak, nešto smo uspjeli doznati jer Ina također provodi rabatnu politiku da bi što više vezala prijevoznike uza svoje crpke, koji su, pak, više vezani uz druge naftaše jer oni imaju više benzinskih crpki uz autoceste. Budući da je kamionima nosivosti veće od 7,5 tona zabranjeno voziti županijskim cestama, gotovo sav prijevoz robe odvija se autocestama. Tvrtke koje imaju više benzinskih crpki uz autoceste stoga više zarađuju od prijevoznika od ostalih na tržištu.

OMV kao i drugi naftaši na različite načine pokušava vezati prijevoznike uza svoje benzinske crpke, pa je razvio više proizvoda da im izade u susret. Jedan od njih The Fleet Online Service – online sustav za upravljanje karticama i voznim parkom koji omogućava korisnicima da pristupe podacima o potrošnji, pregledaju ih, potvrde i procijene brzo i jednostavno na vlastitom računalu u bilo koje vrijeme. OMV-ova kartica jedinstvena je u Hrvatskoj jer pojednostavljuje administraciju i tako smanjuje troškove prijevoznika tvrtkama. Može se upotrebljavati na 20 tisuća benzinskih servisa u 36 zemalja, fleksibilna je, omogućava bezgotovinsko plaćanje s odgodom te potpunu kontrolu troškova.

U ožujku tekuće godine OMV je predstavio novi paket proizvoda i usluga za prijevoznike OMV EuroTruck, koji prijevoznicima nudi opsežne usluge u upravljanju voznim parkom, planiranju putovanja, pojednostavljenju administracije te dodatnom optimiziranju troškova. Ove godine u Austriji počelo raditi pet OMV-ovih benzinskih servisa EuroTruck. Do 2009. ta će se mreža proširiti na 45 servisa uzduž glavnih srednjeeuropskih prijevoznih smjerova. Benzinske servise OMV EuroTruck uskoro će se otvoriti i u Hrvatskoj.

Od četvrtoga velikog igrača na tržištu, mađarskog Mola, koji je nedavno preuzeo Tifon, nismo uspjeli dobiti podatke o ponudi proizvoda za prijevoznike jer preuzimanje tvrtke još nije provedeno do kraja. U svakom slučaju trgovci naftnim derivatima na hrvatskom tržištu i dalje će se boriti za prijevoznike, koji su veliki potrošači goriva. Prema svemu sudeći, najviše profiti od prijevoznika izvući će igrači koji uspiju svoje benzinske crpke smjestiti uz autoceste.

Glavni je problem upravo u MOL-ovoj vlasničkoj strukturi. U njoj su izravno ili posredno predstavnici ruskih naftnih kompanija i krupnoga mađarskoga kapitala iz kojeg, navodno, ponovno u znatnoj mjeri stoje Rusi. Do 2000. je bila donekle transparentna, no do 2002. su se dogodile velike promjene koje su prouzročile današnju podjelu utjecaja. Veliki MOL-ovi dioničari žele i dalje voditi glavnu riječ, što nakon ulaska OMV-a više ne bi mogli. Gdje su interesi krupnog kapitala, tu je i politika, pa se ne treba čuditi potpori mađarske vlade i parlamenta te otporu pritisćima iz Europske komisije da ukinu ograničenja. Mađari se nadaju da će im kao novoj članici za neke takve poteze progledati kroz prste. Dugotrajni sudski proces i natezanje s Bruxellesom MOL-u bi dao vremena da osmišli alternativnu strategiju vlastitog jačanja.

Nakon što su, navodno, propali tajni pregovori s hrvatskom vladom o stjecanju većinskog vlasništva nad Inom, MOL se kupnjom Tifona odlučio na samo-stalan početak u Hrvatskoj. Tvrtka se natječe i za Naftnu industriju Srbije, a na meti je i slovenski Petrol. MOL je već za visoku cijenu kupio rafineriju u talijanskoj Montovi koja bi trebala isporučivati naftne derivate za slovensko tržište. Uprava MOL-a na čelu sa Zsoltom Hernádijem nada se da će tako stvoriti dovoljno veliku samo-stalnu kompaniju, spremnu za akvizicije pregovore s nekim svjetskim divom. Naravno, postoji mogućnost da se kao vitez na bijelom konju koji će MOL spasiti od OMV-a pojavi neka ruska naftna kompanija. Europska unija, međutim, ne bi, vjerojatno, dopustila takav scenarij. Navodno su i bučno najavljeni pregovori između Lukoila i slovenskog Petrola zamrli upravo zbog negativnih signala iz Bruxellesa.