Poticaji se mogu ostvariti ne samo za zaposljavanje osobe s invaliditetom nego i za nadoknadu dijela plaće i dobivanje kredita po povoljnijim uvjetima namijenjenim kupnji strojeva, opreme alata ili pribora potrebnog za zaposljavanje osoba s invaliditetom.
U strukturi zaposlenih Centroopreme iz Rijeke 15 posto radnika su invalidi. Zbog toga je Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zaposljavanje osoba s invaliditetom tvrtki sufinancirao gradnju nove hale s 15 posto kamata koje joj dospijevaju na osnovi kredita. Fond odobrava i mogućnost naknade razlike zbog smanjenoga radnog učinka, pri čemu invalid daje, primjerice, 80 posto od onoga što bi mogla zdrava osoba, a Fond poslodavcu nadoknađuje ostatak njegove plaće. Napokon, Fond još sufinancira troškove pomagača u radu invalida i radnog terapeuta osobe s invaliditetom tijekom rada.
U povodu 3. prosinca, Međunarodnoga dana osoba s invaliditetom, 30. studenoga u Zagrebu je održan okrugli stol na temu Značaj poslodavaca u zaposljavanju osoba s invaliditetom. Cilj mu je bio upozoriti na probleme s kojima se suočavaju invalidi i pokušati uputiti na neke mogućnosti zaposljavanja. Takve osobe danas, istaknuto je, u uvjetima ionako velike konkurencije.
Prema popisu stanovništva iz 2001. u Hrvatskoj živi 429.421 osoba s invaliditetom, što je 10-ak posto od ukupnog stanovništva. Kako stoji u podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći uzrok invaliditeta je bolest (45,97 posto slučajeva), a slijedi onaj stečen na radnome mjestu (25,41 posto slučajeva).
Međutim, podaci o broju radno sposobnih osoba s invaliditetom nisu dostupni jer još ne postoji stručno tijelo nadležno za utvrđivanje preostale radne sposobnosti. To prouzrokuje višestruke teškoće jer te osobe nemaju rješenje za poslove koje mogu obavljati, a poslodavci koji bi ih i htjeli zaposliti, teže ostvaruju pravo na državne poticaje.
- Nezaposleni invalidi primaju naknadu od 280 kuna na mjesec. Nastojali smo da im se procijeni sposobnosti, da se vidi što mogu, jesu li radili i koliko te da se s obzirom na potrebe tržišta doškoluju. U Fondu imamo projekt prema kojemu najprije razgovaramo s poslodavcem, koji nam mora reći svoje potrebe i mogućnosti da bismo znali koji mu profil zanimanja treba. Taj će se projekt za početak najprije provoditi u Rijeci s nekim poslodavcima i vjerujemo da će biti realiziran iduće godine – kaže Benc.
U HZZ-ovoj je evidenciji potkraj srpnja 2007. bilo zabilježeno 5.635 nezaposlenih osoba s invaliditetom, odnosno oko 2,3 posto ukupno registriranih nezaposlenih osoba. Među nezaposlenima se ističu osobe s mentalnom retardacijom, tjelesnim invaliditetom i kombiniranim smetnjama. Međutim, ti brojčani pokazatelji nisu realan okvir za procjenu položaja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada jer zakonodavni okvir nije baš najbolje riješen, a na njega se nadovezuju još i nedovoljna informiranost i senzibiliziranost društva, obrazovna struktura te dugotrajna nezaposlenost.
U Hrvatskoj nema službenih podataka o tome koliko je osoba s invaliditetom zaposlena, ali prema HZZ-ovim procjenama u radnom bi ih odnosu moglo biti otprilike 4.000, a oko 274.000 su korisnici invalidskih mirovina. Najveći je udio osoba s invaliditetom u stanovništvu u Zagrebu, gdje je relativno najviše osoba prijavljeno na HZZ i kao zaposlene i kao nezaposlene. Problem je možda čak i više u neusklađenosti zakona. Osobe s invaliditetom koje su ostvarile pravo na osobnu invalidninu iz sustava socijalne skrbi prema Zakonu o socijalnoj skrbi i Pravilniku o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima, trajno gube pravo na nju ako se zaposle. Isto se događa i s obiteljskom mirovinom, na koju osobe s invaliditetom, uz zadovoljavanja uvjeta propisanih Zakonom o mirovinskom osiguranju, gube pravo ako se zaposle, tj. postanu radno sposobne.
Također, prema članku 11. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti osoba s invaliditetom, steknu li pravo na osobnu invalidninu ili drugo primanje, tj. ostvare mjesečni prihod veći od 900 kuna, brišu se iz HZZ-ove evidencije i više ne mogu stjecati prava na osnovi nezaposlenosti. Stoga ne iznenađuje što mnoge osobe s invaliditetom neće riskirati da zbog često privremenog zaposlenja izgube pravo na, iako najčešće minimalna, ali ipak stalna, primanja na različitim drugim osnovama.