EUROPAGES: Tražilica na kojoj mora biti svatko tko želi izvoziti

Sve veći broj hrvatskih tvrtki, napose onih izvozno orijentiranih, želi se pojaviti u Europagesu koji pokriva cijelu Europu te tržište Kine i Bliskog istoka.

Promjenom vlasništva tvrtka WLW dobila je ekskluzivno pravo da u Hrvatskoj zastupa europsku poslovnu tražilicu Europages. Dogovor je postignut prije nepunih tjedana, a prvi potezi već su povučeni. Naime, za WLW važan se zaokret dogodio u listopadu kada je cijela grupa WLW iz vlasništva švedskog Enira prešla u ruke kompanije Seat.

Riječ je o talijanskoj tvrtki koja u svom portfelju ima velik broj usluga vezanih uz informacije, a među ostalim tu je i tražilica Europages, dok kupnjom cijele grupacije WLW za 115 milijuna eura Seat nastoji učvrstiti poziciju europskog lidera u pružanju poslovnih informacija.

• U Hrvatskoj je pokrenuta izvozna ofenziva, brojne tvrtke žele se pojaviti na Europagesu, koji pokriva cijelu Europu te tržište Kine i Bliskog istoka. Putem svojih prodajnih kanala ponudit će i te usluge i tako se još više okrenuti izvozno orijentiranim tvrtkama – pojasnio je ideju Zvjezdan Čorbić, direktor WLW-a. Hrvatski je WLW pokrenut 1995. godine, nakon što je prvo izdanje poslovnog imenika na temu Što nudi gospodarstvo Hrvatske 1992. godine, prema uzoru na njemačku tvrtku Wer liefert was?, napravila AB-marketing, a obuhvatilo je 2.500 tvrtki. Poslovanje je ubrzano prošireno na Češku i Slovačku a ponuda je stigla i iz hamburskog WLW-a, koji je stekao 70-postotno vlasništvo pod uvjetom da menadžment ostane na čelu hrvatskog WLW-a sljedećih pet godina. Slijedom toga dogovora Andželko Blažun, član Uprave, prodao je svojih preostalih 30 posto hamburskom WLW-u, a Zvjezdan Čorbić, koji je u tvrtki počeo s radom još 1994. kao voditelj Prodaje, postavljen je za novog direktora.

• Naš je zadatak bio da prikupimo što veći broj tvrtki i poslovnih informacija s tim da je fokus odvijek bio na B2B tržište – kaže Čorbić i dodaje da su pratili razvoj tehnologije pa su tiskana izdanja zamijenili CD romovi, a uskoro i internetska tražilica. Danas je u samoj kompaniji zaposleno 30 ljudi, no WLW ima dosta vanjskih partnera, a kao svoju ključnu prednost ističe razvijenu mrežu prodajnih savjetnika koji godišnje posjete oko 10 tisuća tvrtki te u neposrednim razgovorima ažuriraju podatke o kompanijama, ali nude i prodajne usluge. Ostatak se odrađuje putem službe za korisnike pa tražilica danas ima oko 25 tisuća tvrtki, od čega 20 tisuća poduzeća i pet tisuća obrtnika. O tome kakve informacije trebaju ponuditi tržištu u tvrtci su odlučivali na temelju provedenih istraživanja.

S obzirom na to da hrvatski WLW radi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Češkoj i Slovačkoj ponuđeno mu je da se i u tehnološkom smislu osamostali od hamburskog sjedišta, što je prošle godine i prihvaćeno i izrađen je investicijski plan. Nakon što je u suradnji s lokalnim dobavljačima razvijen sustav, poslovanje se još više okrenulo domaćim tvrtkama i informacijama koje im trebaju, pa je tako prikazana ponuda bankarskog sektora, posebno se promoviraju mali gospodarski subjekti u sklopu projekta Mali su veliki i izdana je publikacija 505 malih poduzeća.

Kao jedna od aktivnosti u ovoj godini razvijen je model kojim se mjeri poslovna izvrsnost tvrtke uz korištenje svjetskih iskustava, a indeks koji mjeri poslovnu izvrsnost (BEX) razvio je na Ekonomskom fakultetu u Splitu profesor Vinko Belak.

• Izbjegnuto je da se uspješnost procjenjuje samo na osnovi prihoda i dobiti, već se gleda cjelokupno poslovanje. Model koji je inicijalno mjerio izvrsnost tvrtki na Zagrebačkoj burzi pokazao se vjerodostojnim kad je riječ o kompanijama s više od 20 zaposlenih – pojasnio je Čorbić.

Najprije će se izraditi analiza 360 tvrtki iz sedam ‘morskih’ županija, a publikacija bi trebala izaći potkraj godine. Osnovna je želja WLW-a, kaže njegov direktor, pružanje dodatnih informacija jer je godinama bio sačuvan dio većeg sustava gdje je mogao osiguravati samo osnovne informacije. U 2008. analiza bi trebala biti gotova za cijelo područje Hrvatske, a u planu je i poddistribucija Finitih bonitetnih informacija. Iako projekti još nisu stekli komercijalnu notu, kaže Čorbić, financijski su pokazatelji desetak posto bolji od prošlogodišnjih.

• Samostalnost je zahtijevala dosta internih promjena zbog čega se još ne mogu očekivati veliki skokovi – zaključio je Čorbić.